• Arhiv

Otvorenje novouređene arhivske čitaonice i prijemnog ureda

U Državnom arhivu u Osijeku,
u petak, 24. svibnja 2019. u 12:00 sati 

Državni arhiv u Osijeku:
Tradiciju čuvanja arhivskoga gradiva in situ u Osijeku možemo pratiti kroz očuvane zapise tek od kraja 17. stoljeća, oslobođenja Slavonije od Osmanlija i uspostave nove društvene strukture civilne, vojne i crkvene vlasti. Čuvanje vlastitih zapisa kod pojedinaca, u ustanovama i tijelima vlasti, svojom javnom ulogom preuzima od 1947. godine osječki arhiv, najprije kao Ispostava Državnog arhiva u Zagrebu (arhivsko spremište), a potom od 1956. godine kao samostalna ustanova Arhiv u Osijeku, danas Državni arhiv u Osijeku. Ustanova je do 1972. godine djelovala na adresi Kuhačeva 27, a od 1972. do 1975. godine je izvršeno preseljenje u preuređenu zgradu bivše vojarne na današnjoj adresi K. Firingera 1.
Nakon teških stradanja od velikosrpske agresije u Domovinskom ratu 1991/1992., zgrada arhiva je temeljito i u cijelosti obnovljena, a uz naknadne djelomične preinake dio prostora je više puta preuređivan kako bi se što bolje odgovorilo potrebama i zadacima arhivske službe u suvremenom okruženju. Posljednje značajno preuređenje dijela zgrade izvršeno je 2017. godine kako bi arhiv dobio višenamjensku dvoranu za javna događanja, proširene izložbene prostore, dodatni javni ulaz, dizalo i prilagođene pristupe za osobe s poteškoćama u kretanju.

Arhivska čitaonica:
Samostalno istraživanje arhivskog gradiva i korištenje literature obavlja se u arhivskoj čitaonici u kojoj svi zainteresirani korisnici mogu dobiti na uvid i korištenje arhivsko gradivo iz fundusa ustanove i knjige iz arhivske knjižnice sa stručnom literaturom iz područja arhivistike i informacijskih znanosti, pomoćnih povijesnih znanosti, povijesti institucija, lokalne, područne i nacionalne povijesti te referentnom zbirkom i službenim glasilima.
Sukladno broju korisnika arhiva koji se iz godine u godinu povećava, ranijih su godina skučeni kapaciteti čitaonice s knjižnicom povremeno povećavani i nabavljana nova oprema. Tijekom 2019. godine je iz prostora arhivske čitaonice iseljen najveći dio knjižnog fundusa i prebačen u drugi prostor arhiva, a prostori čitaonice i i prijemnog ureda temeljito preuređeni i dobrim dijelom opremljeni novim namještajem i opremom. Zahvaljujući novom uređenju, istraživači mogu raditi u ugodnom i svijetlom prostoru čiji se kapacitet popeo na 12 prostranih istraživačkih mjesta od kojih je svako opremljeno dodatnim rasvjetnim tijelom i više električnih utičnica za vlastite uređaje pojedinog istraživača, a u čitaonici je na raspolaganju i druga potrebna oprema.
Za rad u čitaonici korisnici se mogu naručiti putem e-pošte Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., a osnovne informacije o uvjetima i načinu korištenja gradiva mogu dobiti na telefon 031/638 310 ili putem mrežne stranice arhiva www.dao.hr

Prijemni ured:
Prijemni ured arhiva za korisnike neposredno je povezan s arhivskom čitaonicom, a tijekom ovogodišnjeg preuređenja opremljen je posve novim namještajem i knjižarskim stalcima na kojima je izložena većina od dosadašnjih više od 120 izdanja iz bogate izdavačke djelatnosti Državnog arhiva u Osijeku. Uz brojne knjige koje se mogu kupiti u prijemnom uredu, u pripremi su i suveniri koji se izrađuju na temelju izabranih motiva iz arhivskoga gradiva u fundusu ustanove, koji će s knjigama biti u ponudi u prijemnom uredu.

Financiranje preuređenja:
Financijska konstrukcija za preuređenje arhivske čitaonice i prijemnog ureda zatvorena je iz redovnih sredstava Ministarstva kulture za tekuće i investicijsko održavanje te iz vlastitih sredstava Državnog arhiva u Osijeku.

1 DAOShodnikprijema
2 DAOSprijemniured
3 DAOSprijemniured
4 DAOSarhivskacitaonica
5 DAOSarhivskacitaonica
6 DAOSarhivskacitaonica

Dani Slovenije u Slavoniji

Pozivamo Vas u Državni arhiv u Osijeku, u petak 10. svibnja u 16.30, na otvorenje Fotografske izložbe »I Feel Slovenia. I Feel Culture.« u okviru održavanja Dana Slovenije u Slavoniji (10.-13. svibnja 2019.)

  • Fotografska izložba »I Feel Slovenia. I Feel Culture.« na 38 fotografija kroz objektiv vrsnih slovenskih fotografa prikazuje bogatu kulturnu baštinu koja predstavlja kulturnu raznolikost Slovenije.
  • Izložbu iz Slovenije će Državni arhiv u Osijeku popratiti i vlastitom izložbom izvornoga gradiva, odabranih starih razglednica slovenskih gradova i turističkih mjesta (Ljubljane, Maribora, Kopra, Postojne, Bleda i Rogaške Slatine) iz arhivske zbirke HR-DAOS-2158 Zbirka razglednica Josipa Šmidta - kolekcije razglednica 20. stoljeća koju je prikupio i sustavno sredio Josip Šmidt, poznati hrvatski novinar, a koju je njegova kći Biserka Babić 2017. godine darovala Državnom arhivu u Osijeku.

Izložbe će se moći pogledati u Državnom arhivu u Osijeku do kraja mjeseca svibnja.

Dobro došli!

PROGRAM

Slika Teksta
2
3
 

Urbarski, zemljišno-knjižni, ostavinski i kazneni sudski spisi, registracije i stečajevi

Poziv na arhivsko predavanje Urbarski zemljisno knjizni ostavinski i kazneni sudski spisi registracije i stecajeviPredavačica:
Melita Rončević, arhivska savjetnica

u srijedu, 24. travnja 2019. u 19 sati, u Državnom arhivu u Osijeku

Niz predavanja s raspravama:
Državni arhiv u Osijeku nastavlja tijekom 2019. godine nuditi zainteresiranim građanima niz predavanja s raspravama u mjesečnim razmacima koja bi se održavala na odgovarajuću temu povezanu s arhivskim gradivom. Arhivisti će iz fundusa arhivskoga gradiva za koje skrbe otkrivati javnosti bogatstvo sadržaja arhivskih fondova i zbirki Državnog arhiva u Osijeku.
Treće u nizu predavanja, s prezentacijom gradiva, održat će Melita Rončević, arhivska savjetnica, voditeljica Odjela za sređivanje i obradu gradiva pravosuđa. U predavanju će predstaviti gradivo pravosuđa u Državnom arhivu u Osijeku uz prezentaciju zanimljivih dokumenata.

Izbor iz gradiva arhivskih fondova Odjela za sređivanje i obradu gradiva pravosuđa: Kraljevski sudbeni stol u Osijeku, Urbarski sud u Osijeku, Okružni privredni sud u Osijeku, Zemljišno-knjižni ured Općinskog suda u Osijeku.

Predavačica:
Melita Rončević, arhivska savjetnica
Melita Rončević, rođena je u Osijeku gdje je i diplomirala na Pravnom fakultetu. U Državnom arhivu u Osijeku zaposlena je od 1994. godine. Zvanje arhivske savjetnice stekla je 2016. godine. Voditeljica je Odjela za sređivanje i obradu gradiva pravosuđa. Arhivistički je obradila i sredila veliku količinu arhivskih fondova te izradila brojne sumarne i analitičke inventare. Poslove vršiteljice dužnosti ravnateljice Arhiva obavljala je tijekom tri mjeseca 2012. godine. Autorica je brojnih stručnih radova s područja arhivistike te je objavila nekoliko radova u domaćim i inozemnim stručnim časopisima i zbornicima.

Pisani tragovi uprave i javnih službi

Poziv na arhivsko predavanje Pisani tragovi uprave i javnih sluzbiPredavači:
Vesna Božić -Drljača, arhivska savjetnica
Dr. sc. Danijel Jelaš, viši arhivist

u srijedu, 27. ožujka 2019. u 19 sati, u Državnom arhivu u Osijeku

Niz predavanja s raspravama:
Državni arhiv u Osijeku nastavlja tijekom 2019. godine nuditi zainteresiranim građanima niz predavanja s raspravama u mjesečnim razmacima koja bi se održavala na odgovarajuću temu povezanu s arhivskim gradivom. Arhivisti će iz fundusa arhivskoga gradiva za koje skrbe otkrivati javnosti bogatstvo sadržaja arhivskih fondova i zbirki Državnog arhiva u Osijeku.
Drugo u nizu predavanja, s prezentacijom gradiva, održat će Vesna Božić Drljača, arhivska savjetnica, voditeljica Odjela za sređivanje i obradu gradiva javne uprave te dr. sc. Danijel Jelaš, viši arhivist i djelatnik navedenog odjela. U predavanju će predstaviti gradivo uprave i javnih službi u Državnom arhivu u Osijeku uz prezentaciju zanimljivih dokumenata.

Pisani tragovi uprave i javnih službi
Odjel za sređivanje i obradu gradiva javne uprave: Komorska općina Unutarnji grad, Poglavarstvo Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka, Gradsko poglavarstvo Osijek, Skupština općine Osijek, Zavod za urbanizam i izgradnju Općine Osijek.
Zbirke: Zbirka planova i nacrta, Zbirka katastra.

Predavači:
Vesna Božić-Drljača, arhivska savjetnica
Vesna Božić-Drljača, rođena je 1966. godine u Vinkovcima. Nakon završene Gimnazije CUO Braća Ribar, upisala je Pedagoški fakultet u Osijeku na kojem je diplomirala 1990. i stekla stručno zvanje profesora hrvatskog jezika i književnosti. U Državnom arhivu u Osijeku zaposlena je od 1993. godine na Odjelu za nadzor i zaštitu arhivskog gradiva izvan Arhiva na kojem je kasnije preuzela poslove i zaduženja voditelja Odjela. Od 1998. godine raspoređena je na poslove arhiviste Odjela za sređivanje i obradu arhivskog gradiva uprave i javnih službi nakon 1945. godine. Voditeljicom istog Odjela, za koji je i danas zadužena, imenovana je 2007. godine. Zajedno sa suradnicima sudjelovala je na arhivističkoj obradi i sređivanju velikog broja fondova uprave i javnih službi te za njih izradila brojna obavijesna pomagala. Također je, u razdoblju od 2015. do 2017. godine, privremeno imenovana voditeljicom Odjela za nadzor i zašitu arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva.

Dr. sc. Danijel Jelaš, viši arhivist
Danijel Jelaš, rođen je 1979. godine u Osijeku. Diplomirao je 2004. godine na osječkom Filozofskom fakultetu, završivši studij engleskog jezika i književnosti i povijesti. Godine 2011. magistrirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a na istom je fakultetu 2018. godine, nakon završenog poslijediplomskog doktorskog studija medievistike, stekao stupanj doktora znanosti. Od 2006. godine zaposlen je u Državnom arhivu u Osijeku na Odjelu za sređivanje i obradu gradiva javne uprave, gdje se uglavnom, kao specijalist za starije arhivsko gradivo, bavi gradivom uprave do 1945. godine. Također, zadužen je za provođenje aktivnosti vezanih za arhivsku pedagogiju u osječkom arhivu. Autor je i suautor nekoliko arhivskih izložbi, dvije knjige te više znanstvenih i stručnih radova. Od 2017. godine sudjeluje kao vanjski suradnik u nastavi na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Predstavljanje novog povijesnog romana Hrvoja Hitreca „Samo sreća, ništa drugo“

PozivnicaU Državnom arhivu u Osijeku, u četvrtak, 7. ožujka 2019. održat će se

u 16 sati
Susret s književnikom Hrvojem Hitrecom
– razgovor o povijesnom romanu
učenici 7. i 8. razreda OŠ Franje Krežme
učenici sudionici programa kreativnog pisanja Centra izvrsnosti Osijek

u 18 sati
Predstavljanje novog povijesnog romana Hrvoja Hitreca
„Samo sreća, ništa drugo“

Knjigu predstavljaju:
Hrvoje Hitrec, autor
Stjepan Bekavac, direktor nakladnika AGM d.o.o.
Dražen Kušen, ravnatelj DAOS

Arhivski izvori u temeljima povijesnih romana: (Dražen Kušen)

Povijesni romani u svojim temeljima imaju povijesne činjenice zapisane u arhivskim izvorima, a dobar poznavatelj povijesnog konteksta, ljudske psihologije i društvenog života, uz pomoć književne mašte može šture povijesne činjenice oblikovati u neslućeno pitku povijesnu priču. Takva romansirana povijesna priča može povijest učiniti zanimljivom i intrigantnom čak i posve nezainteresiranom čitatelju.

Iz opisa knjige: (na koricama knjige)

Romansirani životopis Nikole Zrinskog VII. (praunuka sigetskog junaka Nikole IV.), koji se oslanja na povijesne činjenice, prati život stvarnog hrvatskog dvora 17. st. od kuhinje do radionica i odgoja djece, kao i probleme s katoličkom Europom koja obećava pomoć na granicama s Osmanlijama i uglavnom zaboravlja obećanja. Nikola Zrinski VII. se za dobro hrvatskoga naroda, kao i za interese ugarske i habsburške krune, borio oružjem i diplomacijom pod svojim geslom Samo sreća, ništa drugo – prema lat. Sors bona, nihil aliud.

O autoru: (na koricama knjige; više vidi: https://www.biografija.com/hrvoje-hitrec/)

Hrvoje Hitrec je hrvatski književnik, romanopisac, dramski pisac, pisac za djecu, filmski i televizijski scenarist, novinar, kolumnist i političar, rođen u Zagrebu 1943. godine, dobitnik značajnih književnih nagrada: «Ksaver Šandor Gjalski», «Ivana Brlić – Mažuranić» i «Grigor Vitez». Uz brojna druga djela, najveću je popularnost postigao televizijskim serijalom Smogovci po istoimenom romanu o odrastanju djevojčica i dječaka, a kao najistaknutiji ekolog u hrvatskoj književnosti u školskoj lektiri je osobito poznat i po svome djelu Eko Eko.
Iako je od 2006. godine u mirovini i dalje se intenzivno bavi pisanjem, a posljednjih se godina posvetio povijesnom romanu. Djelima „Što Bog dade i sreća junačka" iz doba bana Josipa Jelačića (19. st.) i epistolarnom romanu „Špilberk" (18. st.) pridružuje se romansirani životopis Nikole Zrinskog Vll. (17. st.) „Samo sreća, ništa drugo“.

U profesionalnoj karijeri je bio na pozicijama glavnog urednika humorističnog lista “Kerempuh”, ravnatelja kazališta “Trešnja”, glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije i ministra informiranja u Vladi RH. Bio je dragovoljac u Domovinskom ratu, a politički se angažirao od 1990. godine kao član HDZ-a, zastupnik u Hrvatskom saboru i vijećnik u Skupštini Grada Zagreba. Član je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog kulturnog vijeća.

Korisne poveznice

Republike Hrvatske Ministarstvo kulture i medija

Republike Hrvatske Ministarstvo kulture i medija

Hrvatski državni arhiv

Hrvatski Državni Arhiv

Hrvatsko arhivističko društvo

Hrvatsko arhivističko društvo

Muzejski Dokumentacijski Centar

Muzejski dokumentacijski centar

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Hrvatska kulturna baština

Hrvatska kulturna baština

Međunarodno arhivsko vijeće

Međunarodno arhivsko vijeće

UNESCO

UNESCO