• Arhiv

Predstavljanje novog povijesnog romana Hrvoja Hitreca „Samo sreća, ništa drugo“

PozivnicaU Državnom arhivu u Osijeku, u četvrtak, 7. ožujka 2019. održat će se

u 16 sati
Susret s književnikom Hrvojem Hitrecom
– razgovor o povijesnom romanu
učenici 7. i 8. razreda OŠ Franje Krežme
učenici sudionici programa kreativnog pisanja Centra izvrsnosti Osijek

u 18 sati
Predstavljanje novog povijesnog romana Hrvoja Hitreca
„Samo sreća, ništa drugo“

Knjigu predstavljaju:
Hrvoje Hitrec, autor
Stjepan Bekavac, direktor nakladnika AGM d.o.o.
Dražen Kušen, ravnatelj DAOS

Arhivski izvori u temeljima povijesnih romana: (Dražen Kušen)

Povijesni romani u svojim temeljima imaju povijesne činjenice zapisane u arhivskim izvorima, a dobar poznavatelj povijesnog konteksta, ljudske psihologije i društvenog života, uz pomoć književne mašte može šture povijesne činjenice oblikovati u neslućeno pitku povijesnu priču. Takva romansirana povijesna priča može povijest učiniti zanimljivom i intrigantnom čak i posve nezainteresiranom čitatelju.

Iz opisa knjige: (na koricama knjige)

Romansirani životopis Nikole Zrinskog VII. (praunuka sigetskog junaka Nikole IV.), koji se oslanja na povijesne činjenice, prati život stvarnog hrvatskog dvora 17. st. od kuhinje do radionica i odgoja djece, kao i probleme s katoličkom Europom koja obećava pomoć na granicama s Osmanlijama i uglavnom zaboravlja obećanja. Nikola Zrinski VII. se za dobro hrvatskoga naroda, kao i za interese ugarske i habsburške krune, borio oružjem i diplomacijom pod svojim geslom Samo sreća, ništa drugo – prema lat. Sors bona, nihil aliud.

O autoru: (na koricama knjige; više vidi: https://www.biografija.com/hrvoje-hitrec/)

Hrvoje Hitrec je hrvatski književnik, romanopisac, dramski pisac, pisac za djecu, filmski i televizijski scenarist, novinar, kolumnist i političar, rođen u Zagrebu 1943. godine, dobitnik značajnih književnih nagrada: «Ksaver Šandor Gjalski», «Ivana Brlić – Mažuranić» i «Grigor Vitez». Uz brojna druga djela, najveću je popularnost postigao televizijskim serijalom Smogovci po istoimenom romanu o odrastanju djevojčica i dječaka, a kao najistaknutiji ekolog u hrvatskoj književnosti u školskoj lektiri je osobito poznat i po svome djelu Eko Eko.
Iako je od 2006. godine u mirovini i dalje se intenzivno bavi pisanjem, a posljednjih se godina posvetio povijesnom romanu. Djelima „Što Bog dade i sreća junačka" iz doba bana Josipa Jelačića (19. st.) i epistolarnom romanu „Špilberk" (18. st.) pridružuje se romansirani životopis Nikole Zrinskog Vll. (17. st.) „Samo sreća, ništa drugo“.

U profesionalnoj karijeri je bio na pozicijama glavnog urednika humorističnog lista “Kerempuh”, ravnatelja kazališta “Trešnja”, glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije i ministra informiranja u Vladi RH. Bio je dragovoljac u Domovinskom ratu, a politički se angažirao od 1990. godine kao član HDZ-a, zastupnik u Hrvatskom saboru i vijećnik u Skupštini Grada Zagreba. Član je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog kulturnog vijeća.

Prinove u 2018. u spisima, fotografijama i filmovima (preuzeto u arhiv darom, otkupom, primopredajom)

Predavačica: Ljiljana Arambašić, viša arhivistica

u srijedu, 27. veljače 2019. u 19 sati
u Državnom arhivu u Osijeku

Niz predavanja s raspravama:
Državni arhiv u Osijeku nastavlja tijekom 2019. godine nuditi zainteresiranim građanima niz predavanja s raspravama u mjesečnim razmacima koja bi se održavala na odgovarajuću temu povezanu s arhivskim gradivom i/ili aktualnim arhivskim istraživanjima.
Čuvanje i sređivanje arhivskoga gradiva, njegova intelektualna i materijalna (fizička) zaštita, kao zadatci arhivskih ustanova i rada djelatnika u arhivima, svoj konačni smisao imaju u korištenju i prezentaciji arhivskoga gradiva. Nizom predavanja i rasprava koje planiramo tijekom 2019. godine arhivisti će iz fundusa arhivskoga gradiva za koje skrbe otkrivati javnosti bogatstvo sadržaja arhivskih fondova i zbirki Državnog arhiva u Osijeku.
Prvo u nizu predavanja, s izložbom gradiva i filmskom projekcijom, održat će Ljiljana Arambašić, viša arhivistica, voditeljica Odjela za nadzor i zaštitu arhivskog i registraturnog gradiva izvan Arhiva. U predavanju će predstaviti sve prinove (akvizicije) arhivskoga gradiva koje su tijekom 2018. godine postale dio fundusa Državnog arhiva u Osijeku, slijedom službenih primopredaja, darovanjem ili otkupom.

Prinove u Državnom arhivu u Osijeku u 2018.
Odjel za obradu i sređivanje arhivskog gradiva gospodarstva i bankarstva: IMK Slavonija Osijek; Razvitak d.d. Našice; Zrakos d.d. Osijek; Poljoprivredna zadruga Viljevo; SRZ „Ivo Lola Ribar” Branjin Vrh.
Odjel za obradu i sređivanje arhivskog gradiva društvenih službi, osobnih i obiteljskih fondova i zbirke matičnih knjiga: Folklorni ansambl „Biseri Slavonije” Osijek; Udruga antikvara, kolekcionara i zaljubljenika u kulturno-povijesnu baštinu „Antique fontis”.
Odjel za dokumentacijsko-informacijske poslove i knjižnica: OBŽ - Županijski glasnici i Županijska kronika; Zavod za javno zdravstvo OBŽ – 40 filmova na 16 mm vrpcama zdravstvene tematike; 5 dokumentarnih filmova na 35 mm vrpcama (darovni ugovor), Album fotografija „Jubilarna proslava i 10 godina predsj. Župe Stjepana Hefera i tiskovina od 90 stranica koja prikazuje život na ratištima I. sv. rata (otkup)

Predavačica: Ljiljana Arambašić, viša arhivistica
Ljiljana Arambašić (dj. Dominković), rođena je 1976. u Osijeku. Osnovnoškolsko obrazovanje završila je u Osnovnoj školi „Moša Pijade“ u Tenjskom Antunovcu, a srednjoškolsko u Ekonomskoj školi u Osijeku. Diplomirala je 2000. na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, smjer Marketing management. Nakon diplome zapošljava se u Državnom arhivu u Osijeku, gdje radi u Odjelu za obradu i sređivanje društvenih službi. Na tom odjelu sredila je veći broj arhivskih fondova te izradila za njih obavijesna pomagala. Godine 2004. te ponovno 2006. radi po šest mjeseci u Virovitici na ustrojavanju tada Arhivskoga sabirnog centra, a danas Državnoga arhiva u Virovitici. Od 2008. godine radi kao voditeljica Dokumentacijsko-informacijskoga centra Državnoga arhiva u Osijeku, a od 2017. kao voditeljica Odjela za nadzor i zaštitu arhivskog i registraturnog gradiva izvan Arhiva.

Glasnik I Kronika
Jubilarna Proslava
Poziv Na Arhivsko Predavanje    Prinove U Fondovima Fotografijama I Filmovima U Arhivu 2018
Prvi Sv.  Rat

 

Europski projekt „Courage“ - povezivanje zbirki - Kulturna opozicija: razumijevanje kulturne baštine neslaganja u bivšim socijalističkim državama

Pozivnica za arhivsku izlozbu Arheologija otporaHrvatski državni arhiv/ Hrvatski institut za povijest

Arheologija otpora - otkrivanje zbirki kulturne opozicije u socijalističkoj Hrvatskoj
autori : Nenad Bukvić i Teodora Shek Brnardić

Odabir iz ostavštine disidenta Zvonimira Kulundžića
/iz fundusa Državnog arhiva u Osijeku/
odabrali: Manuela Kozić i Dražen Kušen

gostovanje izložbe u Državnom arhivu u Osijeku: 7. veljače - 12. travnja 2019.

kulturni opozicionari u socijalizmu:
emigranti, vjernici, disidenti, praksisovci, omladinci, umjetnici, feministice

suzbijatelji opozicionara u socijalizmu:
cenzori, ideolozi, udbaši

U otvorenju izložbe će sudjelovat:
- dr. sc. Nenad Bukvić i dr. sc. Teodora Shek Brnardić, autori izložbe
- dr. sc. Dražen Kušen, ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku
- fra. Ante Perković, gvardijan Franjevačkog samostana u Osijeku

Međunarodni projekt „Courage“ Povezivanje zbirki:
„Glavni cilj projekta COURAGE bilo je otkrivanje različitih zbirki mnogobrojnih dokumenata i predmeta koji su u javnim institucijama ili privatnom vlasništvu svjedočili o ” kulturnoj opoziciji”, odnosno o kulturnim i društvenim praksama raznih skupina i pojedinaca koje su izražavale kritičko neslaganje s komunističkim režimom i njegovom kulturnom politikom, a čije su radnje mogle varirati od anonimnoga neslaganja (alternativni životni stil), prikrivenoga ili javnoga kritiziranja dominantne komunističke vlasti i njezina društveno-političkoga poretka, sve do otvorenoga otpora diktaturi u emigraciji u razdoblju od 1945. do 1990.
Rezultat je „arheološkoga kopanja” po raznim kutijama i obavljenih intervjua sedamdesetak zbirki s područja Hrvatske i Slovenije opisanih u dvojezičnom mrežnome registru COURAGE (hr.cultural-opposition/registry/).
Na izložbi su iz organizacijskih razloga predstavljene samo hrvatske zbirke. Da bi se iste što više iskustveno približile mogućim korisnicima, glavni je cilj izložbe predstavljanje ljudi koji su namjerno ili nehotice stvarali zbirke kulturne opozicije, skupljali građu ili kreirali sadržaj zbirki povezanih preko registra COURAGE. Preko 10 tematskih cjelina o protagonistima kulturne opozicije posjetitelji će se možda više moći povezati sa samom temom i građom kulturne opozicije koja je ostala nepoznata i nezanimljiva široj javnosti, dijelom zbog nedostupnosti, a dijelom zbog političko-ideoloških predrasuda.“ (http://hr.cultural-opposition.eu/2018/10/10/otvorena-courage-izlozba-arheologija-otpora-otkrivanje-zbirki-kulturne-opozicije-u-socijalistickoj-hrvatskoj/)

Više o projektu i izložbi: http://hr.cultural-opposition.eu/

Uloga vodenica i tradicijskih mlinova u gospodarskom i društvenom razvoju Slavonije, Baranje i Srijema - istraživanja obavljena u 2018.

gost-autor: dr. sc. Žarko ŠpaničekPoziv Dravni arhiv Uloga vodenica u prolosti

u srijedu, 30. siječnja 2019. u 19 sati
u Državnom arhivu u Osijeku

Niz predavanja s raspravama:

Državni arhiv u Osijeku planira i tijekom 2019. godine ponuditi zainteresiranim građanima niz predavanja s raspravama u mjesečnim razmacima koja bi se održavala na odgovarajuću temu povezanu s arhivskim gradivom i aktualnim arhivskim istraživanjima.

Čuvanje i sređivanje arhivskoga gradiva, njegova intelektualna i materijalna (fizička) zaštita, kao zadatci arhivskih ustanova i rada djelatnika u arhivima, svoj konačni smisao imaju u korištenju i prezentaciji arhivskoga gradiva.

Nizom predavanja i rasprava koje planiramo tijekom 2019. godine želimo i nadalje otkrivati javnosti bogatstvo sadržaja arhivskih fondova i zbirki Državnog arhiva u Osijeku.

 

Gost-autor: dr. sc. Žarko Španiček

Dr. sc. Žarko Španiček je pročelnik Konzervatorskog odjela u Požegi za područje Požeško-slavonske županije i Virovitičko-podravske županije. Pored rada u konzervatorskoj struci dugi niz godina bavi se i širim istraživanjima povijesti Slavonije i Baranje.

Tijekom 2018. godine je nastavio svoje višegodišnje istraživanje uloge vodenica i tradicijskih mlinova u gospodarskom i društvenom razvoju Slavonije, Baranje i Srijema – program Državnog arhiva u Osijeku financiran sredstvima Ministarstva kulture. Gradivo povezano s temom nastavio je istraživati u Državnom arhivu u Osijeku, ali i u drugim arhivima u Hrvatskoj i u inozemstvu, koji u svojim fundusima kriju bogatstvo informacija iz prošlosti istočnih hrvatskih krajeva.

Državni arhiv u Osijeku se pridružuje programima proslave ovogodišnjeg Dana grada Osijeka

Arhivska izlozba dr. Kamilo Firinger PozivnicaU prigodi obilježavanja 125. obljetnice rođenja dr. Kamila Firingera, osnivača i prvog ravnatelja arhiva u Osijeku, vrlo zaslužnog građanina Osijeka i istaknutog intelektualca na mnogim područjima javnoga života u Osijeku, pripremili smo izložbu koja je postavljena u Državnom arhivu u Osijeku i ima dva dijela:

- Prvi dio multimedijalnog postava u dvorani arhiva – pripremljen za prigodu obilježavanja 125. obljetnice rođenja – obuhvaća izloške iz njegove osobne ostavštine, dokumente o osnivanju arhiva i radu u arhivu, njegovom istaknutom javnom radu u raznim područjima te njegove objavljene radove i publikacije.

- Drugi dio postava – pripremljen kao trajni stalni postav u spomen na Kamila Firingera (u ulici koja nosi njegovo ime) obuhvaća uvećanja osobnih fotografija K. Firingera i najstarijih fotografija prostora osječkog arhiva kojega je osnovao. Taj će dio postava biti u ulaznom stubištu arhiva na raspolaganju svim posjetiteljima arhiva, a uz uličnu naznaku namijenjen i svim zainteresiranim prolaznicima ulice Kamila Firingera.

Korisne poveznice

Republike Hrvatske Ministarstvo kulture i medija

Republike Hrvatske Ministarstvo kulture i medija

Hrvatski državni arhiv

Hrvatski Državni Arhiv

Hrvatsko arhivističko društvo

Hrvatsko arhivističko društvo

Muzejski Dokumentacijski Centar

Muzejski dokumentacijski centar

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Hrvatska kulturna baština

Hrvatska kulturna baština

Međunarodno arhivsko vijeće

Međunarodno arhivsko vijeće

UNESCO

UNESCO