Hrvatski državni arhiv u sklopu svog programa Nacionalna arhivska savjetodavna služba organizirao je dvodnevni (25. i 26. rujna 2018.) stručni skup Susret konzervatora i restauratora arhivskog i knjižnog gradiva i umjetnina na papiru. Svrha skupa bila je unaprjeđenje konzervatorsko-restauratorske djelatnosti u državnim arhivima. Tom prigodom predstavljena je izložba plakata Konzervatorsko-restauratorskih radova na arhivskom i knjižnom gradivu u 7 državnih arhiva. Predstavljanjem izložbe u Gradskom muzeju Bjelovar i u organizaciji Državnog arhiva u Bjelovaru  namjera je približiti široj javnosti konzervatorsko-restauratorsku djelatnost u našim državnim arhivima. 

Izložba se sastoji od 13 plakata sa stručnim temama konzervatorsko-restauratorskih radova i istražnih radova na arhivskom i knjižnom gradivu koji su se provodili u konzervatorsko-restauratorskim odjelima državnih arhiva. Teme su također obuhvatile istraživanja vodenih znakova na papirima,  dokumentiranje i fotodokumentiranje provedenih konzervatorsko-restauratorskih radova, dijagnostiku oštećenja, odabir najprikladnijih metoda, postupaka i materijala. Konzervatorsko restauratorski radovi provedeni su na različitim materijalima od pergamene, fotografija, papira i kože. Pozornost je posvećena i završnim radovima kao što su izrada retuša i zaštitne ambalaže za pohranu restauriranog gradiva.

Postav izložbe u Osijeku povodom obilježavanja Dana DAOS - 3. ožujka 2021. 

POPIS PLAKATA:

1. Popravak tvrdoga uveza knjige Gospodarska osnova za Ivanske prigorske šume:  Miljenko Kurevija, Državni arhiv u Bjelovaru
2. Izrada arhivske kutije za fond Državnoga arhiva u Karlovcu: Draženka Stepan, Državni arhiv u Karlovcu
3. Dokumentiranje i dijagnostika, Statut Pula iz 1500. godine: Sanja Šetić, Državni arhiv u Pazinu 
4. Konzervatorsko-restauratorski zahvati na poveljama od pergamene: Dorijana Malinarić-Macan i Iva Gobić Vitolović, Državni arhiv u Rijeci
5. Konzervacija restauracija nacrta iz arhiva Franjevačkoga samostana u Sinju: Klara Perutović, Državni arhiv u Splitu
6. Konzervatorsko-restauratorski radovi na arhivskome gradivu HR - DAZD-17 Općina Šibenik (komuna): Eneida Škara i Jurica Badžoka, Državni arhiv u Zadru
7. Identifikacija, obrada i zaštita fotografskoga materijala: Martina Bagatin, Hrvatski državni arhiv
8. Konzervatorsko restauratorski radovi na knjizi Calepinus Trium Josipa Gjurina: Blanka Đidara, Hrvatski državni arhiv
9. Metode retuša na umjetninama na papiru, retuš na akvarelu i karti Zadra iz 19. stoljeća: Sanela Huzjak, Hrvatski državni arhiv
10. Fotodokumentiranje restauratorskih radova na grbovnici obitelji Kolarić Muzeja Turopolja:  Margareta Krasnić, Hrvatski državni arhiv 
11. Konzervatorsko-restauratorski radovi na listovima i koricama knjige Liber Consili Jadrae, 1442. – 1480. Svezak I. iz Znanstvene knjižnice Zadar: Marija Leskovar, Hrvatski državni arhiv
12. Vodeni znaci u papirima rukopisnih knjiga 1480. – 1515. Bratovštine sv. Jakova u Šibeniku Biskupijskoga arhiva u Šibeniku: Suzana Njegač, Hrvatski državni arhiv
13. Izrada uveza rukopisnih knjiga 15. st. Bratovštine sv. Jakova iz Biskupijskog arhiva u Šibeniku: Darinko Šmintić, Hrvatski državni arhiv

 

DODATAK POSTAVA U DRŽAVNOM ARHIVU U OSIJEKU:

Uz plakate konzervatorsko-restauratorskih radova u 7 državnih arhiva, postav izložbe u Državnom arhivu u Osijeku (DAOS) obogaćen je dodatkom koji obuhvaća: primjere  zaštitne ambalaže za arhivsko gradivo, izrađene u radionici DAOS; primjere arhivskoga gradiva iz fundusa DAOS s izvršenim konzervatorsko-restauratorskim zahvatima u radionicama HDA i DAOS; primjer oštećenoga gradiva; primjer izrađene replike arhivskoga gradiva. 

---

 

Dan Državnog arhiva u Osijeku – obrazloženje promjene datuma obilježavanja 

U skladu sa Statutom Državnog arhiva u Osijeku i uz prethodno dobiveno pozitivno mišljenje članova Upravnog vijeća Državnog arhiva u Osijeku, ravnatelj Arhiva dr. sc. Dražen Kušen donio je odluku da se od 2021. godine Dan Državnog arhiva u Osijeku obilježava svake godine na datum 3. ožujka.  

Dan Državnog arhiva u Osijeku se ranije obilježavao 18. studenoga u spomen na 18. studenoga 1947. godine kada je arhiv započeo rad u osječkoj Tvrđi. Međutim, otkako je 18. studenoga tužni dan spomena na žrtve Vukovara, naša ustanova tom pijetetu daje prednost i toga dana već niz godina ne obilježava Dan arhiva. Stoga se u ustanovi kontinuirano razmišljalo o promjeni datuma obilježavanja Dana Državnog arhiva u Osijeku, tražeći drugi prikladan datum iz prošlosti, povezan s arhivom i arhivskom djelatnošću u Osijeku i na području Osječko-baranjske županije. 

Između drugih prikladnih datuma spomenute naravi, odabran je datum 3. ožujka, povezan s datiranjem Magistratske instrukcije za grad i tvrđavu Osijek, koju je u vidu statuta Grada Osijeka izdao u Osijeku 3. ožujka 1698. Ferdinand Carl grof Caraffa di Stigliano, predsjednik Carske komisije za uređenje Slavonije i Srijema nakon oslobođenja od Osmanlija.

Navedena magistratska instrukcija, između ostalih odredaba važnih za uspostavu moderne uprave u Osijeku, u br. 15 donosi izričite odredbe o arhiviranju koje glase: 

„Porezni i upravni spisi, gotov novac i gradski pečat moraju se čuvati na sigurnom mjestu. Isto tako, razne poglavarstvene upute, zapisnike, izvorne dokumente i važne spise treba čuvati u škrinji s dvije različite brave, od kojih jedan ključ ima gradski sudac, a drugi blagajnik. Škrinju oni otvaraju i zatvaraju zajedno.“

Radi se o najstarijim nama poznatim odredbama o obvezi pohrane, nadziranog čuvanja i korištenja  javnih dokumenata u Osijeku i na području današnje Osječko-baranjske županije u novovjekovnoj povijesti nakon oslobođenja Slavonije od Osmanlija. Stoga smatramo prikladnim toga datuma obilježavati Dan Državnog arhiva u Osijeku. 

Državni arhiv u Osijeku
Društvo za hrvatsku povjesnicu Osijek
Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku
Međunarodna udruga studenata povijesti ISHA - Osijek

Pozivaju Vas na tribinu

Izvori za demografsku i društvenu povijest
i mogućnosti istraživanja

u srijedu 16. prosinca 2020. u 19 sati
online putem Zoom servisa

Poveznica na Zoom sastanak bit će objavljena
na dan održavanja tribine na Facebook stranicama:

Državnog arhiva u Osijeku
Društva za hrvatsku povjesnicu Osijek

gošća tribine:
povjesničarka Eldina Lovaš

program vodi: Vinko Oroz, student FFOS

Voditelji radionice: 
Ivan Dješka, arhivski tehničar konzervator i knjigoveža u DAOS 
Mirela Ravas, dipl. etnolog i antropolog, volonter 
Dr. sc. Dražen Kušen, ravnatelj

Održavanje radionice: 
u četvrtak 8. listopada 2020., u 19:00 sati 
u knjigoveškoj radionici Državnog arhiva u Osijeku, Kamila Firingera 1

Obavezna prethodna prijava na e-adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 
Broj sudionika je ograničen na 10 osoba. 
Program će se održati uz poštivanje propisanih mjera zaštite!

Povodom obilježavanja manifestacije Dani europske baštine 2020., pod zajedničkom temom Baština i obrazovanje – učenje za život, Državni arhiv u Osijeku se na poziv Ministarstva kulture i Konzervatorskog odjela u Osijeku svojim programima pridružio drugim ustanovama u kulturi. Baština i obrazovanje u interakciji daju nove oblike prenošenja znanja, njegovanja tradicije i stjecanja vještina za sve uzraste građana, djecu, mlade i starije, ranjive skupine, lokalno stanovništvo i turističke posjetitelje. 

Arhivi čuvaju arhivske knjige i spise, karte i nacrte, tiskovine i audio vizualne zapise nastale različitim tehnikama na različitim materijalima, magnetne i elektronske zapise. Zaštita tog arhivskoga gradiva jedan je od temeljnih preduvjeta za njegovo dugotrajno čuvanje i korištenje. 

S obzirom na iznimno veliki udio, uglavnom unikatnih i nerijetko rukopisnih knjiga, starih i po nekoliko stoljeća, arhivi bez knjigoveške struke ne mogu odgovarajuće sačuvati vrijednu arhivsku baštinu koja im je povjerena na skrb. No, uvez nije tek puki oblik knjige čija je svrha držati listove skupa i štititi ih od oštećenja. Povijest knjigoveštva je sastavni dio povijesti knjige. Uvez je tako mogao biti jednostavan, ali i luksuzan. On govori o vlasniku knjige, njezinoj namjeni, razdoblju u kojem je knjiga nastala, vještinama i znanjima knjigoveža i drugo. 

Pokazna knjigoveška radionica za djecu i odrasle ima za cilj približiti polaznicima tradicionalne načine uvezivanja knjiga, ali pružiti im i neka osnovna znanja i vještine koje bi mogli sami primijeniti prilikom vlastite izrade unikatnih predmeta za osobnu upotrebu, poput bilježnica, albuma za slike i sličnih stvari.      

u srijedu 1. srpnja 2020. u 16:00 sati
u Velikoj vijećnici Skupštine Osječko-baranjske županije
(Osijek, Županijska 4, I. kat)

U predstavljanju knjiga će sudjelovati: 
sc. Ante Nazor, ravnatelj HMDCDR i suautor
general Zlatan Mijo Jelić, urednik i suautor 
Nika Pinter, recenzentica knjige i odvjetnica
sc. Dražen Kušen, ravnatelj DAOS

Skupu će se obratiti: 
Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije

Povod održavanja programa:
Program se održava povodom 15. obljetnice osnivanja i djelovanja Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata (HMDCDR), glavne institucije za prikupljanje, sređivanje, čuvanje te stručno i znanstveno istraživanje i publiciranje povijesne istine o Domovinskom ratu.

O proslavi 15. obljetnice HMDCDR u Zagrebu:
Na svečanom obilježavanju 15. obljetnice njegova osnutka, u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu 16. lipnja 2020. godine, ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek je istaknula kako Hrvatska nedvojbeno počiva na vrijednostima Domovinskoga rata, kao ključnog događaja u novijoj povijesti kojim je omogućeno uvođenje načela suvremenih demokratskih i civilizacijskih vrijednosti. Rekla je kako je osnivanje HMDCDR bio izraz opredijeljenosti za povijesnu istinu i želje da se Domovinski rat odmakne iz područja ideologizacije i dnevnopolitičkih interpretacija te ostvari nužni odmak i objektivnost potrebna za strogo znanstveni pristup proučavanju prošlosti. To je u posljednjih 15 godina ostvarivano požrtvovnim, stručnim i znanstvenim radom ravnatelja i djelatnika Centra, koji su uspjeli dokumentirati znatan dio dragocjenoga gradiva vezanog za jedno od najtežih razdoblja u novijoj povijesti hrvatskoga naroda te to gradivo učiniti dostupnim i prezentirati ga javnosti.
Na proslavi je ravnatelj Centra dr. sc. Ante Nazor istaknuo kako je Centar obavio veliki posao pri sakupljanju, sređivanju i objavljivanju građe, koja je važna kako bi se doprinjelo razumijevanju Domovinskog rata te dodao kako ključno načelo rada nije pisanje po mjeri pobjednika nego je temeljeno na argumentima i znanstvenoj istini.
Ta je hrvatska institucija znatno doprinosila i istraživanju, dokumentiranju i predstavljanju istine o Hrvatima u BiH tijekom Domovinskog rata, u suradnji s Hrvatskim dokumentacijskim centrom Domovinskog rata u BiH.
(više o proslavi obljetnice vidi: https://www.min-kulture.hr/novost/default.aspx?id=24600 )

Daljnji planirani projekti o Domovinskom ratu:
U tijeku je i priprema vrijednog projekta uspostave i upravljanja enciklopedijskim portalom o Domovinskom ratu koji će se provoditi u suradnji s Leksikografskim zavodom i uz potporu Ministarstva kulture. Uz taj projekt, osmišljava se i baštinski projekt od posebnog interesa „Razorena kulturna baština i ratne štete na kulturnim dobrima tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj“.