Državni arhiv u Osijeku i 
Rektorat Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku 
pozivaju Vas na finissage godine Strossmayerovih jubileja, uz program 

• najava mrežne objave digitaliziranog arhivskoga gradiva ostavinskog predmeta:
  Ostavština đakovačkog i srijemskog biskupa 
  Josipa Jurja Strossmayera 1905. godine

• otvorenje 2. postava izložbe: 
  Strossmayer, građevine i arhitektura u Osijeku, autora Dražena Kušena 

4. veljače2026. u 12 sati
u predvorju zgrade Rektorata Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku 
Trg Svetog Trojstva 3 

Protokolarno sudjelovanje:

- u ime Državnog arhiva u Osijeku: dr. sc. Dražen Kušen, ravnatelj 
- u ime: Građevinskog i arhitektonskog fakulteta u Osijeku: izv. prof. dr. sc. Željka Jurković, prodekanica 
- u ime Grada Osijeka: prof. dr. sc. Tihomir Florijančić, predsjednik Gradskog vijeća 
- u ime Đakovačko-osječke nadbiskupije: izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin, dekan KBF u Đakovu  
- u ime Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku: prof. dr. sc. Vlado Guberac, prorektor  

Najava mrežne objave digitaliziranog arhivskoga gradiva ostavinskog predmeta:
Ostavština đakovačkog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera 1905. godine 

U prigodi 120. obljetnice smrti biskupa Strossmayera odlučili smo prirediti za mrežnu objavu cijeli ostavinski predmet koji je vođen na Kraljevskom sudbenom stolu u Osijeku nakon njegove smrti 8. travnja 1905. godine, a čuva se u fundusu Državnog arhiva u Osijeku u arhivskom fondu: HR-DAOS- 123, KRALJEVSKI SUDBENI STOL OSIJEK (1850-1945). 

Radi se o sudskom predmetu s popisom cjelokupne imovine koja je ostala nakon njegove smrti i bila predmet ostavinske rasprave po njegovoj oporuci (nekretnine, pokretnine, dragocjenosti i novac). Temeljem tog ostavinskog predmeta je ranije, u prigodi 190. obljetnice rođenja i 100. obljetnice Strossmayerove smrti priređena, a 2006. godine objavljena knjiga Ostavština đakovačkog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera 1905. godine, u nakladi HAZU Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, Državnoga arhiva u Osijeku te Đakovačke i Srijemske biskupije, koju je priredio dr. sc. Stjepan Sršan. Ta je knjiga digitalizirana i javno je dostupna na mrežnim stranicama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Danas, kada digitalizacija arhivske izvore približava sve većem krugu korisnika, odlučili smo i samo arhivsko gradivo tog ostavinskog predmeta, koje je u cijelosti digitalizirano, učiniti mrežno dostupnim. Najavljujemo njegovu objavu na mrežnim stranicama Državnog arhiva u Osijeku, a predstavljanje ćemo povezati uz ovogodišnju obljetnicu Strossmayerove smrti 8. travnja 2026. 

Otvorenje 2. postava izložbe: Strossmayer, građevine i arhitektura u Osijeku, 
autora Dražena Kušena  

Drugi postav izložbe ArhiVtektura - Strossmayer, građevine i arhitektura u Osijeku rezultat je suradnje Državnog arhiv u Osijeku i Rektorata Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, na inicijativu prorektora prof. dr. art. Roberta Raponje, a organiziran je kao finissage godine Strossmayerovih jubileja u Osijeku, 210 godina od rođenja i 120 godina od smrti velikoga biskupa, mecene i graditelja Josipa Jurja Strossmayera. Prvi postav iste izložbe bio je organiziran u suradnji Državnog arhiva u Osijeku i Građevinskog i arhitektonskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku povodom Međunarodnog tjedna arhiva 2025., koji se u svim hrvatskim arhivima 2025. održavao pod temom „ArhiVtektura“. U Osijeku smo tu temu povezali i sa Strossmayerovim obljetnicama. Stoga ona iz fundusa Državnog arhiva u Osijeku iznosi arhivsko gradivo, dokumente i nacrte povezane sa Strossmayerovim graditeljskim pothvatima u Osijeku, odnosno s građevinama u Osijeku koje su bile povezane s biskupom Strossmayerom za njegova života, od rođenja, krštenja, vjerskog života, školovanja i javnog djelovanja u Osijeku. Prvi postav izložbe bio je u lipnju 2025. godine, u predvorju Građevinskog i arhitektonskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. 

U prvom dijelu izložbe predstavljene su građevine povezane sa Strossmayerovim životom, od njegova rođenja u Šamačkoj ulici, krštenja u staroj gornjogradskoj župnoj crkvi, osnovnog školovanja u gornjogradskoj pučkoj školi, danas OŠ Svete Ane, objekata u obiteljskom vlasništvu te vizura ulica iz vremena Strossmayerovog djetinjstva i mladosti.  

U drugom dijelu izloženi su nacrti i dokumenti vezani uz njegov pothvat gradnje i uređenja Dječačkog sjemeništa u Osijeku na glavnom trgu u Tvrđi, danas zgrade Glazbene škole F. Kuhača.

U trećem dijelu izložbe predstavljeni su nacrti i dokumenti izgradnje nove gimnazijske zgrade u Tvrđi u čijoj je realizaciji Strossmayer bitno sudjelovao.

U četvrtom dijelu izložbe je najznačajnije djelo osječke arhitekture kraja 19. stoljeća, gornjogradska župna crkva sv. Petra i Pavla, danas osječka konkatedrala, čiju je izgradnju Strossmayer uvelike poticao i pomagao, a za posvetu darovao i glavni oltar sv. Petra i Pavla. Njezina 125. obljetnica posvete poklopila se sa Strossmayerovim obljetnicama 210 godina od rođenja i 120 godina od njegove smrti, pa je tom projektu u ovoj izložbi posvećen i veći značaj.

O godini Strossmayerovih jubileja

Godinu Strossmayerovih jubileja započeli smo početkom veljače 2025., uoči Strossmajerovog rođendana (rođen je 4. veljače 1815.) u suradnji Državnog arhiva u Osijeku i Državnog arhiva u Zagrebu s izložbom na otvorenom „Josip Juraj Strossmayer“ postavljenom na Trgu Ante Starčevića u Osijeku, a izložbu je otvorio prof. dr. sc. Vlado Guberac, rektor Sveučilišta u Osijeku, koje nosi upravo Strossmayerovo ime. Ta je izložba obuhvatila arhivsko gradivo iz fundusa Državnog arhiva u Osijeku i baštinske dokumente i predmete vezane uz biskupa Strossmayera koji se čuvaju u drugim područnim i nacionalnim baštinskim ustanovama. Tijekom jubilarne godine, izložba je imala tri postava na otvorenom: u Osijeku, na Trgu A. Starčevića, od 1. veljače do 9. veljače 2025.; u Zagrebu, u Parku Zrinjevac, od 17. veljače do 23. veljače 2025.; u Đakovu, na Strossmayerovom trgu, od 31. ožujka do 9. travnja 2025. godine.

Izložbama koje smo zajednički priredili i realizirali od Strossmayerovog rođendana 2025. do njegovog rođendana 2026., kao i ostalim programima drugih ustanova u Osijeku, Đakovu i Zagrebu, dali smo hommage našem velikom rođenom Osječaninu biskupu Josipu Jurju Strossmayeru u prigodi njegovih obljetnica. Suradnja više ustanova na održavanju tih manifestacija i njihovo sufinanciranje na državnoj područnoj i lokalnoj razini, povezuju suvremena hrvatska nacionalna nastojanja i baštinu koju čuvamo u Osijeku. Nju nastojimo povezivati s baštinom koja izvan Osijeka i Osječko-baranjske županije čuva memoriju na Osječane i njihov doprinos osječkoj i drugim sredinama. Baština koju nam je ostavio biskup J. J. Strossmayer u tome je eminentan primjer.

Razgledavanje izložbe: 

Postav izložbe je u predvorju Rektorata od 4. do 23. veljače 2026.
(Dr. sc. Dražen Kušen, autor izložbe, ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku) 

Autori izložbe, postava i deplijana: Anja Kindl i Dražen Kušen
Postav izložbe: u Državnom arhivu u Osijeku (K. Firingera 1)
Vrijeme održavanja izložbe: 13. studenoga – 12. prosinca 2025. 

Muzej likovnih umjetnosti i Državni arhiv u Osijeku priredili su zajedničku izložbu „Medalja povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva – natječaj, izrada i povijesni kontekst“. 

Izložba je realizirana u sklopu Memorijala Ive Kerdića – triennale hrvatskog medaljerstva i male plastike, u suradnji s Državnim arhivom u Osijeku koji će izložbu obogatiti povijesnim kontekstom Hrvatskoga Kraljevstva i obljetnice koju obilježavamo.

U kontekstu nacionalne proslave 1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva, Muzej likovnih umjetnosti pridružio se obilježavanju toga značajnog jubileja organizacijom natječaja za izradu idejnog rješenja medalje u povodu 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Tijek i rezultati natječaja bit će predstavljeni na ovoj izložbi.

U svrhu prikupljanja raznovrsnih umjetničkih prijedloga te poticanja suvremenih likovnih interpretacija obljetnice, iz Muzeja likovnih umjetnosti odlučeno je organizirati pozivni dvostupanjski natječaj za izradu idejnog rješenja medalje. Pozivu na natječaj odazvali su se Ana Divković, Stjepan Divković, Martina Vrbljanin, Karlo Gross, Jelena Mavrić Varga i Matej Pašalić.

Službeni poziv na natječaj bio je uručen svim sudionicima 19. svibnja 2025. godine, a prvi stupanj natječaja zahtijevao je izradu grafičkog rješenja medalje.

Evaluaciju natječaja preuzelo je isto stručno vijeće kao i za ovogodišnji Memorijal Ive Kerdića, a čine ga članovi s bogatim iskustvom i visokom stručnošću u području medaljerstva. Umjetnički savjet projekta činili su: akademski kipar Damir Mataušić, profesor emeritus na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (predsjednik Savjeta), mr. sc. Daniel Zec, docent na Katedri za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti te kustosice Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku Anja Kindl i Mateja Moser Horvat.

Svi umjetnici koji su se odazvali pozivu na natječaj dobili su prigodnu svečanu zahvalnicu Muzeja likovnih umjetnosti. Umjetnički savjet je za drugi stupanj natječaja odabrao troje umjetnika koji su svoja grafička rješenja izveli kao modele u sadri. Među ponuđenim grafičkim rješenjima najviše su se istaknula ona Karla Grossa, Jelene Mavrić Varge i Stjepana Divkovića, što će na izložbi i biti prikazano.

Na temelju procjena Savjeta, prvo mjesto dodijeljeno je rješenju Karla Grossa, drugo Jelene Mavrić Varge, a treće Stjepana Divkovića. Usporedba tih radova otkriva širok raspon pristupa unutar zajedničke tematske okosnice. Raznolikost pristupa također svjedoči o vitalnosti suvremenoga umjetničkog promišljanja nacionalne teme, gdje individualna poetika i tehnička virtuoznost uvelike obogaćuju interpretativne slojeve.

Natječaj je iznjedrio vrijedna ostvarenja, koja su posebno zanimljiva u usporedbi s radovima nastalim u povodu 1000. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. Ona pokazuju kontinuitet motivskih rješenja, ali i uvode nove estetske i tehničke pristupe, uključujući lirsku obradu tematike. Unatoč tome što nije riječ o izvedenim medaljama, značaj tih idejnih radova opravdava njihovo izlaganje na zasebnoj izložbi u sklopu XV. triennala medaljerstva i male plastike – Memorijala Ive Kerdića.

Iako je prvotna ideja natječaja bila iznjedriti samo idejne prijedloge za izradu medalje, s posebnim zadovoljstvom možemo istaknuti da je Osječko-baranjska županija naručila izradu medalje prema pobjedničkom rješenju Karla Grossa. Na medalju je apliciran službeni logo Županije, a 3D model izrađene medalje moći će se također vidjeti na izložbi.

Nakon završetka izložbe grafički prijedlozi i sadreni modeli bit će uvršteni u inventar Zbirke medalja i plaketa Muzeja likovnih umjetnosti, gdje će biti dostupni za daljnju stručnu obradu i buduća izlaganja. Zanimljivo je promišljati kako će buduće generacije, u povodu iduće obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, sagledavati i tumačiti ta natječajna rješenja u svjetlu povijesne distance i promjena likovnog konteksta. Idejna rješenja medalja iz ovog natječaja ostaju vrijedan dokument i referenca za daljnje razmatranje i umjetničke interpretacije nacionalne povijesti.

(Vidi tekst kataloga: XV. Memorijal Ive Kerdića – triennale hrvatskog medaljerstva i male plastike; Anja Kindl, kustosica Muzeja likovnih umjetnosti)

Državni arhiv u Osijeku, svojim dijelom izložbe pruža posjetiteljima povijesni kontekst 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva i naznake o proslavi milenijske proslave Hrvatskoga kraljevstva u Osijeku i na području Osječko-baranjske županije 1925. godine.  

Izložba je financirana sredstvima Osječko-baranjske županije, sredstvima Grada Osijeka te sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Izložba se može pogledati radnim danom od ponedjeljka do petka u vremenu od 9 do 14 sati u prostoru Državnog arhiva u Osijeku, na adresi Kamila Firingera 1. 

Autori: Iva Gobić Vitolović i Damir Hasenay
Izdavač: Državni arhiv u Rijeci
Broj stranica: 256

Sadržaj

Znanstveno-stručna monografija ZAŠTITA PISANE BAŠTINE – Teorijski koncepti i praktični aspekti upravljanja zaštitom u kontekstu arhiva autora Ive Gobić Vitolović i Damira Hasenaya svojevrstan je spoj teorije i prakse upravljanja zaštitom pisane baštine u kontekstu arhiva, mada su strategije, metode i aktivnosti zaštite zapravo zajedničke i primjenjive u svim informacijskim (baštinskim) ustanovama: Arhivima, Knjižnicama i Muzejima.

Prvi dio, pod naslovom Teorijski koncepti sustavne zaštite pisane baštine u kontekstu arhiva, prezentira temeljne pojmove, koncepcije i politike s područja zaštite pisane baštine, obrazlaže njihovo značenje i prikazuje njihove međusobne odnose. Drugi dio, pod naslovom Praktični aspekti sustavne zaštite pisane baštine na primjeru Državnog arhiva u Rijeci, daje detaljne podatke o studiji slučaja sustavnog pristupa upravljanju zaštitom arhivskoga gradiva implementacijom teorijskih znanja u praksu riječkog arhiva. Cilj je prve cjeline ukratko dati teorijski kontekst empirijsko-praktičnoj temi drugog dijela publikacije, istovremeno ukazujući na složenost problematike zaštite pisane baštine u kontekstu arhiva i mogući raskorak između teorije i prakse zbog jedinstvenosti svake baštinske ustanove s pripadajućim gradivom, djelatnicima, korisnicima, infrastrukturom i sl.

Publikaciju se oslanja na suvremenu teoriju i praksu iz područja zaštite pisane baštine, referirajući se na relevantnu stručnu literaturu i mrežne izvore, kao i na važeće zakone, pravilnike, smjernice i preporuke provedbe zaštite, tj. na međunarodni, nacionalni, regionalni i institucionalni okvir.

Knjiga je namijenjena svima koji nešto žele naučiti o zaštiti pisane baštine bez obzira na razinu predznanja o ovoj problematici. Predstavljeni sadržaji mogu poslužiti i predmetnim stručnjacima, prije svega konzervatorima – restauratorima, arhivistima, knjižničarima, kustosima te svim dionicima koji s tom problematikom dolaze u doticaj, ali i akademskoj zajednici, kao izvor osnovnih i u nekim segmentima naprednih znanja iz ovoga područja. Prva, teorijska cjelina može poslužiti i kao svojevrsni visokoškolski udžbenik za sve kolegije koji tematiziraju procese zaštite, a druga, praktična, kao vodič profesionalcima u provedbi postupaka sustavne zaštite na konkretnim baštinskim fundusima.

https://www.crescat.hr/proizvod/zastita-pisane-bastine/

Međunarodni tje/dan arhiva 2025., odlukom  Međunarodnoga arhivskog vijeća (International Counciol on Archives - ICA) obilježava se u tjednu 9. - 15. lipnja 2025. 

Hrvatsko arhivističko društvo kao koordinator obilježavanja Međunarodnoga tjedna arhiva u lipnju 2025. (9. – 15. lipnja), predložilo je temu zajedničkoga naslova: „arhiVtektura“. Prijedlog je utemeljen u činjenici da je 2025. godina cijelog niza velikih obljetnica vezanih uz hrvatsku arhitekturu, arhitekte, značajne građevine, mecene i organizatore gradnji te osmišljavanja raznih urbanističko-arhitektonskih sadržaja važnih za prostor u kojemu naše društvo funkcionira. 

Hrvatsko arhivističko društvo je i ove godine priredilo i distribuiralo programsku knjižicu s podatcima o svim događanjima kojima će arhivske i druge ustanove u Hrvatskoj obilježiti taj dan i tjedan, kao i promotivne materijale najave Međunarodnoga tjedna arhiva u Hrvatskoj 2025.

PROGRAM U DRŽAVNOM ARHIVU U OSIJEKU 

Zbog energetske obnove zgrade sjedišta arhiva GOSTUJEMO U PROSTORIMA OSJEČKOG SVEUČILIŠTA 

9. lipnja 2025. – u 11:00 

OTVORENJE IZLOŽBE: 
STROSSMAYER, GRAĐEVINE I ARHITEKTURA U OSIJEKU  

• autora Dražena Kušena 
• u predvorju Građevinskog i arhitektonskog fakulteta Osijek 
• Ulica Vladimira Preloga 3
• Trajanje izložbe: 9. lipnja - 30. lipnja 2025. 

 

Ovogodišnje istovremene obljetnice 210 godina od rođenja i 120 godina od smrti velikog biskupa, mecene i graditelja Josipa Jurja Strossmayera, potakle su ideju da izložba povodom Međunarodnog tjedna arhiva 2025. pod nadnaslovom „arhiVtektura“ bude povezana sa Strossmayerovim graditeljskim pothvatima u Osijeku, odnosno s građevinama u Osijeku koje su bile povezane sa Strossmayerom za njegova života, od rođenja, krštenja, vjerskog života, školovanja i javnog djelovanja u Osijeku. 

Izložba je pripremljena u suradnji s Građevinskim i arhitektonskim fakultetom Osijek i postavljena u predvorju fakulteta.  

Svi izlošci su iz fundusa Državnog arhiva u Osijeku. 

U prvom dijelu izložbe predstavljene su građevine povezane sa Strossmayerovim životom, od njegova rođenja u Šamačkoj ulici, krštenja u staroj gornjogradskoj župnoj crkvi, osnovnog školovanja u gornjogradskoj pučkoj školi, danas OŠ Svete Ane, objekata u obiteljskom vlasništvu te vizura ulica iz vremena Strossmayerovog djetinjstva i mladosti. 

U drugom dijelu izloženi su nacrti i dokumenti vezani uz njegov pothvat gradnje i uređenja Dječačkog sjemeništa u Osijeku na glavnom trgu u Tvrđi, danas zgrade Glazbene škole F. Kuhača. 

U trećem dijelu izložbe predstavljeni su nacrti i dokumenti izgradnje nove zgrade Realne gimnazije u Tvrđi u čijoj je realizaciji Strossmayer bitno sudjelovao. 

U četvrtom dijelu izložbe je najznačajnije djelo osječke arhitekture kraja 19. stoljeća, gornjogradska župna crkva sv. Petra i Pavla, čiju je izgradnju Strossmayer uvelike poticao i pomagao, a za posvetu darovao i glavni oltar sv. Petra i Pavla. Njezina ovogodišnja 125. obljetnica posvete poklapa se sa Strossmayerovim obljetnicama 210 godina od rođenja i 120 godina od njegove smrti, pa tom projektu u ovoj izložbi dajemo i najveći značaj. 

Ovom izložbom koju uklapamo u temu ovogodišnjeg Međunarodnog tjedna arhiva „arhiVtektura“ nastavljamo tkati poveznice Državnog arhiva u Osijeku i baštine koju čuva, sa svima onima koji su tu baštinu stvarali. U ovom slučaju to je baština povezana sa Strossmayerom i njegovim obljetnicama koje smo ove jubilarne godine, u zajedničkom izložbenom projektu s Državnim arhivom u Zagrebu pod naslovom „Josip Juraj Strossmayer“, već obilježili izložbama na otvorenom od 1. do 9. veljače 2025. na Trgu Ante Starčevića u Osijeku, od 17. do 23. veljače 2025. na Zrinjevcu u Zagrebu i od 31.ožujka do 9. travnja 2025. na Strossmayerovom trgu u Đakovu. Uz ta tri postava prethodne izložbe u gradovima Strossmayerovog rođenja, biskupskog sjedišta i najznačajnijeg javnog kulturnog djelovanja, podastiremo javnosti i ovu izložbu kao hommage našem velikom rođenom Osječaninu biskupu Josipu Jurju Strossmayeru u prigodi njegovih ovogodišnjih obljetnica.

 _____________________________

9. lipnja - 13. lipnja 2025. 

MOGUĆNOST RAZGLEDAVANJA GOSTUJUĆE IZLOŽBE: 
SJEĆANJE SLOVENIJE, UNESCO MEMORY OF THE WORLD  

• Arhiv Republike Slovenije/ Slovenski nacionalni Odbor Memory of the World
• u predvorju zgrade Rektorata osječkog Sveučilišta
• Trg Svetog Trojstva 3
• Trajanje izložbe: 27. svibnja - 30. lipnja 2025. 

_____________________________

Državni arhiv u Osijeku je tom izložbom nastavio ranije ostvarenu suradnju s Veleposlanstvom Republike Slovenije u Republici Hrvatskoj i na poziv Veleposlanstva je prihvatio da bude suorganizator eminentne gostujuće baštinske izložbe  Sjećanje Slovenije, UNESCO Memory of the World u čast prvih deset upisa Slovenije na Nacionalnu listu Memory of the World.  Radi se o deset najznačajnijih pisanih i dokumentarnih spomenika slovenske kulture i povijesti.

Izložbu je pripremio slovenski nacionalni Odbor Memory of the World, koji djeluje u okviru Slovenske nacionalne komisije za UNESCO, zajedno s Arhivom Republike Slovenije. Pokroviteljica izložbenog projekta je predsjednica Republike Slovenije Nataša Pirc Musar. Izložba uključuje prikaz prvih deset jedinica upisanih na Nacionalni popis koji je dio UNESCO-vog programa Sjećanje svijeta. 

Ista izložba s izvornicima bila je postavljena u Narodnom muzeju Slovenije krajem 2023. godine, a potom na više mjesta u ovom prijenosnom obliku. Više o izložbi na poveznicama: https://www.nms.si/si/razstave/arhiv-razstav/11529-Spomin-Slovenije   

https://www.gov.si/novice/2024-04-09-razstava-spomin-slovenije-slovenska-nacionalna-lista-unesco-spomin-sveta/  

To gostovanje izložbe iz Slovenije nastavak je ranije suradnje Državnog arhiva u Osijeku s Veleposlanstvom Republike Slovenije u RH i Slovenskim  kulturnim društvom Stanko Vraz, Osijek, kao i prijateljstva Državnog arhiva u Osijeku s Pokrajinskim arhivom u Mariboru (Osijek i Maribor su gradovi prijatelji) te suradnje brojnih slovenskih i hrvatskih arhivista na međunarodnim i nacionalnim stručnim i znanstvenim skupovima. 

Istovremeno, gostovanje te izložbe upravo u prostorima osječkog Sveučilišta na inicijativu i u organizaciji Državnog arhiva u Osijeku, nastavak je dugogodišnje suradnje UNIOS i DAOS, na razini Sveučilišta i na razini pojedinih fakulteta.  

______________________________

Zbog energetske obnove zgrade sjedišta arhiva, ove godine nismo u mogućnosti organizirati uobičajene Dane otvorenih vrata arhiva. 

(Dr. sc. Dražen Kušen, ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku) 

Knjižica tjedna arhiva 2025