Hrvatski državni arhiv u sklopu svog programa Nacionalna arhivska savjetodavna služba organizirao je dvodnevni (25. i 26. rujna 2018.) stručni skup Susret konzervatora i restauratora arhivskog i knjižnog gradiva i umjetnina na papiru. Svrha skupa bila je unaprjeđenje konzervatorsko-restauratorske djelatnosti u državnim arhivima. Tom prigodom predstavljena je izložba plakata Konzervatorsko-restauratorskih radova na arhivskom i knjižnom gradivu u 7 državnih arhiva. Predstavljanjem izložbe u Gradskom muzeju Bjelovar i u organizaciji Državnog arhiva u Bjelovaru namjera je približiti široj javnosti konzervatorsko-restauratorsku djelatnost u našim državnim arhivima.
Izložba se sastoji od 13 plakata sa stručnim temama konzervatorsko-restauratorskih radova i istražnih radova na arhivskom i knjižnom gradivu koji su se provodili u konzervatorsko-restauratorskim odjelima državnih arhiva. Teme su također obuhvatile istraživanja vodenih znakova na papirima, dokumentiranje i fotodokumentiranje provedenih konzervatorsko-restauratorskih radova, dijagnostiku oštećenja, odabir najprikladnijih metoda, postupaka i materijala. Konzervatorsko restauratorski radovi provedeni su na različitim materijalima od pergamene, fotografija, papira i kože. Pozornost je posvećena i završnim radovima kao što su izrada retuša i zaštitne ambalaže za pohranu restauriranog gradiva.
Postav izložbe u Osijeku povodom obilježavanja Dana DAOS - 3. ožujka 2021.
POPIS PLAKATA:
- Popravak tvrdoga uveza knjige Gospodarska osnova za Ivanske prigorske šume: Miljenko Kurevija, Državni arhiv u Bjelovaru
- Izrada arhivske kutije za fond Državnoga arhiva u Karlovcu: Draženka Stepan, Državni arhiv u Karlovcu
- Dokumentiranje i dijagnostika, Statut Pula iz 1500. godine: Sanja Šetić, Državni arhiv u Pazinu
- Konzervatorsko-restauratorski zahvati na poveljama od pergamene: Dorijana Malinarić-Macan i Iva Gobić Vitolović, Državni arhiv u Rijeci
- Konzervacija restauracija nacrta iz arhiva Franjevačkoga samostana u Sinju: Klara Perutović, Državni arhiv u Splitu
- Konzervatorsko-restauratorski radovi na arhivskome gradivu HR - DAZD-17 Općina Šibenik (komuna): Eneida Škara i Jurica Badžoka, Državni arhiv u Zadru
- Identifikacija, obrada i zaštita fotografskoga materijala: Martina Bagatin, Hrvatski državni arhiv
- Konzervatorsko restauratorski radovi na knjizi Calepinus Trium Josipa Gjurina: Blanka Đidara, Hrvatski državni arhiv
- Metode retuša na umjetninama na papiru, retuš na akvarelu i karti Zadra iz 19. stoljeća: Sanela Huzjak, Hrvatski državni arhiv
- Fotodokumentiranje restauratorskih radova na grbovnici obitelji Kolarić Muzeja Turopolja: Margareta Krasnić, Hrvatski državni arhiv
- Konzervatorsko-restauratorski radovi na listovima i koricama knjige Liber Consili Jadrae, 1442. – 1480. Svezak I. iz Znanstvene knjižnice Zadar: Marija Leskovar, Hrvatski državni arhiv
- Vodeni znaci u papirima rukopisnih knjiga 1480. – 1515. Bratovštine sv. Jakova u Šibeniku Biskupijskoga arhiva u Šibeniku: Suzana Njegač, Hrvatski državni arhiv
- Izrada uveza rukopisnih knjiga 15. st. Bratovštine sv. Jakova iz Biskupijskog arhiva u Šibeniku: Darinko Šmintić, Hrvatski državni arhiv
DODATAK POSTAVA U DRŽAVNOM ARHIVU U OSIJEKU:
Uz plakate konzervatorsko-restauratorskih radova u 7 državnih arhiva, postav izložbe u Državnom arhivu u Osijeku (DAOS) obogaćen je dodatkom koji obuhvaća: primjere zaštitne ambalaže za arhivsko gradivo, izrađene u radionici DAOS; primjere arhivskoga gradiva iz fundusa DAOS s izvršenim konzervatorsko-restauratorskim zahvatima u radionicama HDA i DAOS; primjer oštećenoga gradiva; primjer izrađene replike arhivskoga gradiva.
Dan Državnog arhiva u Osijeku – obrazloženje promjene datuma obilježavanja
U skladu sa Statutom Državnog arhiva u Osijeku i uz prethodno dobiveno pozitivno mišljenje članova Upravnog vijeća Državnog arhiva u Osijeku, ravnatelj Arhiva dr. sc. Dražen Kušen donio je odluku da se od 2021. godine Dan Državnog arhiva u Osijeku obilježava svake godine na datum 3. ožujka.
Dan Državnog arhiva u Osijeku se ranije obilježavao 18. studenoga u spomen na 18. studenoga 1947. godine kada je arhiv započeo rad u osječkoj Tvrđi. Međutim, otkako je 18. studenoga tužni dan spomena na žrtve Vukovara, naša ustanova tom pijetetu daje prednost i toga dana već niz godina ne obilježava Dan arhiva. Stoga se u ustanovi kontinuirano razmišljalo o promjeni datuma obilježavanja Dana Državnog arhiva u Osijeku, tražeći drugi prikladan datum iz prošlosti, povezan s arhivom i arhivskom djelatnošću u Osijeku i na području Osječko-baranjske županije.
Između drugih prikladnih datuma spomenute naravi, odabran je datum 3. ožujka, povezan s datiranjem Magistratske instrukcije za grad i tvrđavu Osijek, koju je u vidu statuta Grada Osijeka izdao u Osijeku 3. ožujka 1698. Ferdinand Carl grof Caraffa di Stigliano, predsjednik Carske komisije za uređenje Slavonije i Srijema nakon oslobođenja od Osmanlija.
Navedena magistratska instrukcija, između ostalih odredaba važnih za uspostavu moderne uprave u Osijeku, u br. 15 donosi izričite odredbe o arhiviranju koje glase:
„Porezni i upravni spisi, gotov novac i gradski pečat moraju se čuvati na sigurnom mjestu. Isto tako, razne poglavarstvene upute, zapisnike, izvorne dokumente i važne spise treba čuvati u škrinji s dvije različite brave, od kojih jedan ključ ima gradski sudac, a drugi blagajnik. Škrinju oni otvaraju i zatvaraju zajedno.“
Radi se o najstarijim nama poznatim odredbama o obvezi pohrane, nadziranog čuvanja i korištenja javnih dokumenata u Osijeku i na području današnje Osječko-baranjske županije u novovjekovnoj povijesti nakon oslobođenja Slavonije od Osmanlija. Stoga smatramo prikladnim toga datuma obilježavati Dan Državnog arhiva u Osijeku.
