Državni arhiv u Osijeku i 
Rektorat Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku 
pozivaju Vas na finissage godine Strossmayerovih jubileja, uz program 

• najava mrežne objave digitaliziranog arhivskoga gradiva ostavinskog predmeta:
  Ostavština đakovačkog i srijemskog biskupa 
  Josipa Jurja Strossmayera 1905. godine

• otvorenje 2. postava izložbe: 
  Strossmayer, građevine i arhitektura u Osijeku, autora Dražena Kušena 

4. veljače2026. u 12 sati
u predvorju zgrade Rektorata Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku 
Trg Svetog Trojstva 3 

Protokolarno sudjelovanje:

- u ime Državnog arhiva u Osijeku: dr. sc. Dražen Kušen, ravnatelj 
- u ime: Građevinskog i arhitektonskog fakulteta u Osijeku: izv. prof. dr. sc. Željka Jurković, prodekanica 
- u ime Grada Osijeka: prof. dr. sc. Tihomir Florijančić, predsjednik Gradskog vijeća 
- u ime Đakovačko-osječke nadbiskupije: izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin, dekan KBF u Đakovu  
- u ime Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku: prof. dr. sc. Vlado Guberac, prorektor  

Najava mrežne objave digitaliziranog arhivskoga gradiva ostavinskog predmeta:
Ostavština đakovačkog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera 1905. godine 

U prigodi 120. obljetnice smrti biskupa Strossmayera odlučili smo prirediti za mrežnu objavu cijeli ostavinski predmet koji je vođen na Kraljevskom sudbenom stolu u Osijeku nakon njegove smrti 8. travnja 1905. godine, a čuva se u fundusu Državnog arhiva u Osijeku u arhivskom fondu: HR-DAOS- 123, KRALJEVSKI SUDBENI STOL OSIJEK (1850-1945). 

Radi se o sudskom predmetu s popisom cjelokupne imovine koja je ostala nakon njegove smrti i bila predmet ostavinske rasprave po njegovoj oporuci (nekretnine, pokretnine, dragocjenosti i novac). Temeljem tog ostavinskog predmeta je ranije, u prigodi 190. obljetnice rođenja i 100. obljetnice Strossmayerove smrti priređena, a 2006. godine objavljena knjiga Ostavština đakovačkog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera 1905. godine, u nakladi HAZU Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, Državnoga arhiva u Osijeku te Đakovačke i Srijemske biskupije, koju je priredio dr. sc. Stjepan Sršan. Ta je knjiga digitalizirana i javno je dostupna na mrežnim stranicama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Danas, kada digitalizacija arhivske izvore približava sve većem krugu korisnika, odlučili smo i samo arhivsko gradivo tog ostavinskog predmeta, koje je u cijelosti digitalizirano, učiniti mrežno dostupnim. Najavljujemo njegovu objavu na mrežnim stranicama Državnog arhiva u Osijeku, a predstavljanje ćemo povezati uz ovogodišnju obljetnicu Strossmayerove smrti 8. travnja 2026. 

Otvorenje 2. postava izložbe: Strossmayer, građevine i arhitektura u Osijeku, 
autora Dražena Kušena  

Drugi postav izložbe ArhiVtektura - Strossmayer, građevine i arhitektura u Osijeku rezultat je suradnje Državnog arhiv u Osijeku i Rektorata Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, na inicijativu prorektora prof. dr. art. Roberta Raponje, a organiziran je kao finissage godine Strossmayerovih jubileja u Osijeku, 210 godina od rođenja i 120 godina od smrti velikoga biskupa, mecene i graditelja Josipa Jurja Strossmayera. Prvi postav iste izložbe bio je organiziran u suradnji Državnog arhiva u Osijeku i Građevinskog i arhitektonskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku povodom Međunarodnog tjedna arhiva 2025., koji se u svim hrvatskim arhivima 2025. održavao pod temom „ArhiVtektura“. U Osijeku smo tu temu povezali i sa Strossmayerovim obljetnicama. Stoga ona iz fundusa Državnog arhiva u Osijeku iznosi arhivsko gradivo, dokumente i nacrte povezane sa Strossmayerovim graditeljskim pothvatima u Osijeku, odnosno s građevinama u Osijeku koje su bile povezane s biskupom Strossmayerom za njegova života, od rođenja, krštenja, vjerskog života, školovanja i javnog djelovanja u Osijeku. Prvi postav izložbe bio je u lipnju 2025. godine, u predvorju Građevinskog i arhitektonskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. 

U prvom dijelu izložbe predstavljene su građevine povezane sa Strossmayerovim životom, od njegova rođenja u Šamačkoj ulici, krštenja u staroj gornjogradskoj župnoj crkvi, osnovnog školovanja u gornjogradskoj pučkoj školi, danas OŠ Svete Ane, objekata u obiteljskom vlasništvu te vizura ulica iz vremena Strossmayerovog djetinjstva i mladosti.  

U drugom dijelu izloženi su nacrti i dokumenti vezani uz njegov pothvat gradnje i uređenja Dječačkog sjemeništa u Osijeku na glavnom trgu u Tvrđi, danas zgrade Glazbene škole F. Kuhača.

U trećem dijelu izložbe predstavljeni su nacrti i dokumenti izgradnje nove gimnazijske zgrade u Tvrđi u čijoj je realizaciji Strossmayer bitno sudjelovao.

U četvrtom dijelu izložbe je najznačajnije djelo osječke arhitekture kraja 19. stoljeća, gornjogradska župna crkva sv. Petra i Pavla, danas osječka konkatedrala, čiju je izgradnju Strossmayer uvelike poticao i pomagao, a za posvetu darovao i glavni oltar sv. Petra i Pavla. Njezina 125. obljetnica posvete poklopila se sa Strossmayerovim obljetnicama 210 godina od rođenja i 120 godina od njegove smrti, pa je tom projektu u ovoj izložbi posvećen i veći značaj.

O godini Strossmayerovih jubileja

Godinu Strossmayerovih jubileja započeli smo početkom veljače 2025., uoči Strossmajerovog rođendana (rođen je 4. veljače 1815.) u suradnji Državnog arhiva u Osijeku i Državnog arhiva u Zagrebu s izložbom na otvorenom „Josip Juraj Strossmayer“ postavljenom na Trgu Ante Starčevića u Osijeku, a izložbu je otvorio prof. dr. sc. Vlado Guberac, rektor Sveučilišta u Osijeku, koje nosi upravo Strossmayerovo ime. Ta je izložba obuhvatila arhivsko gradivo iz fundusa Državnog arhiva u Osijeku i baštinske dokumente i predmete vezane uz biskupa Strossmayera koji se čuvaju u drugim područnim i nacionalnim baštinskim ustanovama. Tijekom jubilarne godine, izložba je imala tri postava na otvorenom: u Osijeku, na Trgu A. Starčevića, od 1. veljače do 9. veljače 2025.; u Zagrebu, u Parku Zrinjevac, od 17. veljače do 23. veljače 2025.; u Đakovu, na Strossmayerovom trgu, od 31. ožujka do 9. travnja 2025. godine.

Izložbama koje smo zajednički priredili i realizirali od Strossmayerovog rođendana 2025. do njegovog rođendana 2026., kao i ostalim programima drugih ustanova u Osijeku, Đakovu i Zagrebu, dali smo hommage našem velikom rođenom Osječaninu biskupu Josipu Jurju Strossmayeru u prigodi njegovih obljetnica. Suradnja više ustanova na održavanju tih manifestacija i njihovo sufinanciranje na državnoj područnoj i lokalnoj razini, povezuju suvremena hrvatska nacionalna nastojanja i baštinu koju čuvamo u Osijeku. Nju nastojimo povezivati s baštinom koja izvan Osijeka i Osječko-baranjske županije čuva memoriju na Osječane i njihov doprinos osječkoj i drugim sredinama. Baština koju nam je ostavio biskup J. J. Strossmayer u tome je eminentan primjer.

Razgledavanje izložbe: 

Postav izložbe je u predvorju Rektorata od 4. do 23. veljače 2026.
(Dr. sc. Dražen Kušen, autor izložbe, ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku) 

Autori izložbe, postava i deplijana: Anja Kindl i Dražen Kušen
Postav izložbe: u Državnom arhivu u Osijeku (K. Firingera 1)
Vrijeme održavanja izložbe: 13. studenoga – 12. prosinca 2025. 

Muzej likovnih umjetnosti i Državni arhiv u Osijeku priredili su zajedničku izložbu „Medalja povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva – natječaj, izrada i povijesni kontekst“. 

Izložba je realizirana u sklopu Memorijala Ive Kerdića – triennale hrvatskog medaljerstva i male plastike, u suradnji s Državnim arhivom u Osijeku koji će izložbu obogatiti povijesnim kontekstom Hrvatskoga Kraljevstva i obljetnice koju obilježavamo.

U kontekstu nacionalne proslave 1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva, Muzej likovnih umjetnosti pridružio se obilježavanju toga značajnog jubileja organizacijom natječaja za izradu idejnog rješenja medalje u povodu 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Tijek i rezultati natječaja bit će predstavljeni na ovoj izložbi.

U svrhu prikupljanja raznovrsnih umjetničkih prijedloga te poticanja suvremenih likovnih interpretacija obljetnice, iz Muzeja likovnih umjetnosti odlučeno je organizirati pozivni dvostupanjski natječaj za izradu idejnog rješenja medalje. Pozivu na natječaj odazvali su se Ana Divković, Stjepan Divković, Martina Vrbljanin, Karlo Gross, Jelena Mavrić Varga i Matej Pašalić.

Službeni poziv na natječaj bio je uručen svim sudionicima 19. svibnja 2025. godine, a prvi stupanj natječaja zahtijevao je izradu grafičkog rješenja medalje.

Evaluaciju natječaja preuzelo je isto stručno vijeće kao i za ovogodišnji Memorijal Ive Kerdića, a čine ga članovi s bogatim iskustvom i visokom stručnošću u području medaljerstva. Umjetnički savjet projekta činili su: akademski kipar Damir Mataušić, profesor emeritus na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (predsjednik Savjeta), mr. sc. Daniel Zec, docent na Katedri za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti te kustosice Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku Anja Kindl i Mateja Moser Horvat.

Svi umjetnici koji su se odazvali pozivu na natječaj dobili su prigodnu svečanu zahvalnicu Muzeja likovnih umjetnosti. Umjetnički savjet je za drugi stupanj natječaja odabrao troje umjetnika koji su svoja grafička rješenja izveli kao modele u sadri. Među ponuđenim grafičkim rješenjima najviše su se istaknula ona Karla Grossa, Jelene Mavrić Varge i Stjepana Divkovića, što će na izložbi i biti prikazano.

Na temelju procjena Savjeta, prvo mjesto dodijeljeno je rješenju Karla Grossa, drugo Jelene Mavrić Varge, a treće Stjepana Divkovića. Usporedba tih radova otkriva širok raspon pristupa unutar zajedničke tematske okosnice. Raznolikost pristupa također svjedoči o vitalnosti suvremenoga umjetničkog promišljanja nacionalne teme, gdje individualna poetika i tehnička virtuoznost uvelike obogaćuju interpretativne slojeve.

Natječaj je iznjedrio vrijedna ostvarenja, koja su posebno zanimljiva u usporedbi s radovima nastalim u povodu 1000. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. Ona pokazuju kontinuitet motivskih rješenja, ali i uvode nove estetske i tehničke pristupe, uključujući lirsku obradu tematike. Unatoč tome što nije riječ o izvedenim medaljama, značaj tih idejnih radova opravdava njihovo izlaganje na zasebnoj izložbi u sklopu XV. triennala medaljerstva i male plastike – Memorijala Ive Kerdića.

Iako je prvotna ideja natječaja bila iznjedriti samo idejne prijedloge za izradu medalje, s posebnim zadovoljstvom možemo istaknuti da je Osječko-baranjska županija naručila izradu medalje prema pobjedničkom rješenju Karla Grossa. Na medalju je apliciran službeni logo Županije, a 3D model izrađene medalje moći će se također vidjeti na izložbi.

Nakon završetka izložbe grafički prijedlozi i sadreni modeli bit će uvršteni u inventar Zbirke medalja i plaketa Muzeja likovnih umjetnosti, gdje će biti dostupni za daljnju stručnu obradu i buduća izlaganja. Zanimljivo je promišljati kako će buduće generacije, u povodu iduće obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, sagledavati i tumačiti ta natječajna rješenja u svjetlu povijesne distance i promjena likovnog konteksta. Idejna rješenja medalja iz ovog natječaja ostaju vrijedan dokument i referenca za daljnje razmatranje i umjetničke interpretacije nacionalne povijesti.

(Vidi tekst kataloga: XV. Memorijal Ive Kerdića – triennale hrvatskog medaljerstva i male plastike; Anja Kindl, kustosica Muzeja likovnih umjetnosti)

Državni arhiv u Osijeku, svojim dijelom izložbe pruža posjetiteljima povijesni kontekst 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva i naznake o proslavi milenijske proslave Hrvatskoga kraljevstva u Osijeku i na području Osječko-baranjske županije 1925. godine.  

Izložba je financirana sredstvima Osječko-baranjske županije, sredstvima Grada Osijeka te sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Izložba se može pogledati radnim danom od ponedjeljka do petka u vremenu od 9 do 14 sati u prostoru Državnog arhiva u Osijeku, na adresi Kamila Firingera 1.