• Arhiv

Gradivo za povijest Slavonije i Baranje

1. Ive Mažuran: NAJSTARIJI ZAPISNIK OPĆINE OSIJEK – TVRĐA OD 1705. DO 1746. GODINE ; UVOD U HISTORIJU OSIJEKA XVIII STOLJEĆA

1. Ive Mažuran: NAJSTARIJI ZAPISNIK OPĆINE OSIJEK – TVRĐA OD 1705. DO 1746. GODINE ; UVOD U HISTORIJU OSIJEKA XVIII STOLJEĆA

Historijski arhiv u Osijeku, 1965.

Iz predgovora: 

"Knjiga zapisa koju ovom prilikom objavljujemo predstavlja kako po kvantitetu, tako i kvalitetu sadržaja bogato vrelo izvornih podataka za historiju Osijeka i njegove šire okolice od početka do prve polovine XVIII stoljeća. Zapravo to je prvi i najstariji zapisnik komorske općine Osijek-Tvrđa od 1705.-1746. godine pisan njemačkih jezikom. Osim zaključaka općinskih sjednica, odluka o sporovima građana, cehovskih udruženja, trgovaca i primanja u građanstvo, zapisnik sadrži i druge bilješke, te prijepise manjeg broja javnih isprava."


2. Ive Mažuran: POPIS ZAPADNE I SREDNJE SLAVONIJE 1698. I 1702. GODINE

2. Ive Mažuran: POPIS ZAPADNE I SREDNJE SLAVONIJE 1698. I 1702. GODINE

Historijski arhiv u Osijeku, 1966.

Iz predgovora: 

"Unatoč konstataciji da nema iz 17. stoljeća niti listića, ostao je Smičiklasu , kao i do naših dana, u toj istoj Slavoniji potpuno nepoznat rukopis iz 1698. godine, koji sadrži popise kotara Valpovo, Donji Miholjac, Moslavina, Virovitica i Slatina. U to vrijeme ovaj se rukopis nalazio u arhivi valpovačkog vlastelinstva u Valpovu, a sada se čuva u Historijskom arhivu u Osijeku u sklopu arhivskog fonda „Dominium Valpo, Acta Viennensia Nro 668".


3. Ive Mažuran: RJEŠENJA ZEMALJSKE UPRAVE ZA SLAVONIJU 1738.-1742.

3. Ive Mažuran: RJEŠENJA ZEMALJSKE UPRAVE ZA SLAVONIJU 1738.-1742.

Historijski arhiv u Osijeku, 1970. 

Iz predgovora: 

"Povijesno znanje o Zemaljskoj upravi za Slavoniju vrlo je oskudno. Prije svega što se o njenom radu i djelovanju sačuvalo malo izvorne građe, a i zbog toga što se ta građa nedovoljno koristila u istraživanjima prošlosti Slavonije.  Od arhivskog materijala sačuvano je zapravo svega sedam knjiga zapisnika, od kojih pet sadrže razne odluke i rješenja u vremenu od 1738. do 1742., dok su preostale dvije sjednički zapisnici od 1740. i 1741. godinu, a nalaze se u sklopu arhivskog fonda Generalcommando für Slawonien, koji se čuva u Arhivu Hrvatske u Zagrebu. Obzirom na važnost te građe i nedostatak povijesnih izvora o Slavoniji do 1745. godine, stalo se na stanovištu da se ona objavi i učini tako što pristupačnijom naučnoj javnosti. Budući da su rješenja i odluke Zemaljske uprave za Slavoniju od 1738-1742. po svom sadržaju značajnije i predstavljaju bogatije vrelo podataka, a pored toga čine i sadržajnu cjelinu, odlučeno je da im se dade prvenstvo u objavljivanju."


4. Ive Mažuran: ČUDESA IVANA KAPISTRANA (Miracula Ioannis de Capistrano Ilok, A. D. 1460.)

4. Ive Mažuran: ČUDESA IVANA KAPISTRANA (Miracula Ioannis de Capistrano Ilok, A. D. 1460.)

Historijski arhiv u Osijeku, 1972.

Iz predgovora: 

"Nakon mojih prvih i početnih radova u istraživanju prošlosti Osijeka i Slavonije, još 1954. godine upozorio me dr. Josip Bösendorfer na pariški rukopis Miracula odnosno Čudesa Ivana Kapistrana. U to doba o rukopisu nisam znao gotovo ništa, a niti su mi bili poznati osnovni izvori znanja. Ali, zahvaljujući upravo poticajima, svesrdnoj i nesebičnoj pomoći dr. Bösendorfera doznao sam o Kapistranu i njegovim „čudesima“ brojne i veoma vrijedne povijesne podatke.


5. Ive Mažuran: STANOVNIŠTVO OSIJEKA 1693.-1703.

5. Ive Mažuran: STANOVNIŠTVO OSIJEKA 1693.-1703.

Historijski arhiv u Osijeku, 1974.

Iz predgovora:

"Ta su istraživanja nesumnjivo dokazala da knjiga rođenih, vjenčanih i umrlih tvrđavske župe u Osijeku od 1693.-1703. godine predstavlja prvorazredan i jedini obimniji izvor za historiju Osijeka u prvom i početkom drugog desetljeća iz turske okupacije. Pogotovo što ona sadrži nenadoknadive podatke koje ne mogu nadomjestiti ostali izvori ma bilo koje vrste, što uz to daje neposredne odgovore na neka od temeljnih pitanja poznavanja prošlosti Osijeka, i što u isto vrijeme govori o migracionim kretanjima stanovništva u evropskim razmjerima."


6. dr. Stjepan Sršan: ZAPISNIK OPĆINE OSIJEK – TVRĐA OD 1745. DO 1770. GODINE

6. dr. Stjepan Sršan: ZAPISNIK OPĆINE OSIJEK – TVRĐA OD 1745. DO 1770. GODINE

Historijski arhiv u Osijeku, 1987.

Iz riječi glavnog urednika: 

"Kako se 1987. god. u čitavoj Slavoniji i Baranji obilježava i 300. obljetnica dugotrajne i iscrpljujuće oslobodilačke borbe protiv Turaka, to i Arhiv izdajući ovu knjigu obogaćuje tu obljetnicu. Knjiga zapisnika gradske općine Tvrđa u Osijeku 1745.-1770. jedna je u nizu objavljenih knjiga bez kojih je razumijevanje povijesnih događaja i ukupnog društvenog života poturskog razdoblja (18. st..) Osijeka i Slavonije nezamislivo."


7. Ive Mažuran: IZVJEŠTAJI CARAFFINE KOMISIJE O UREĐENJU SLAVONIJE I SRIJEMA NAKON OSMANSKE VLADAVINE 1698. I 1702. GODINE

7. Ive Mažuran: IZVJEŠTAJI CARAFFINE KOMISIJE O UREĐENJU SLAVONIJE I SRIJEMA NAKON OSMANSKE VLADAVINE 1698. I 1702. GODINE

Historijski arhiv u Osijeku, 1989.

Iz predgovora: 

"Sadržaj izvještaja Caraffine komisije iz 1698. i 1702. godine nezaobilazan je i prvorazredan historijski izvor, bez kojeg nema razumijevanja zbivanja u Slavoniji i Srijemu nakon osmanske vladavine. Na njihovim stranicama prelamaju se  interesi Dvorske komore, vojnih vlasti, feudalnih staleža, vjerskih organizacija, malobrojnog građanstva i poslovnog svijeta. Odlukama i zaključcima komisije izvršena je podjela Slavonije i Srijema na Vojnu krajinu i tzv. Paoriju, odnosno Provincijal. Isto tako, postavljeni su i temelji komorske uprave i djelovanja magistrata u Petrovaradinu, Osijeku, Virovitici i Slav. Požegi, a socijalni odnosi izraženi javnim davanjima nadživjeli su  sve upravne promjene na tom prostoru u 18. stoljeću i provlače se kao crvena nit do ukidanja feudalizma."


8. dr. Stjepan Sršan: ZAPISINIK OPĆINE OSIJEK – TVRĐA OD 1770. DO 1786. GODINE

8. dr. Stjepan Sršan: ZAPISINIK OPĆINE OSIJEK – TVRĐA OD 1770. DO 1786. GODINE

Historijski arhiv u Osijeku, 1992.

Iz predgovora:

"Ovaj svezak zapisnika općine Tvrđa Osijek obuhvaća razdoblje od 1770.-1786. g. tj. do kraja samostalnih komorskih općina Osijeka. Naime do 1786. g. su postojale u Osijeku tri samostalne komorske općine: Tvrđa, Gornji i Donji grad, a poslije te godine su ujedinjene u jednu gradsku općinu."


9. dr. Stjepan Sršan: ZAPISNICI OPĆINE OSIJEK 1786.-1794.

9. dr. Stjepan Sršan: ZAPISNICI OPĆINE OSIJEK 1786.-1794.

Povijesni arhiv u Osijeku, 1996.

Iz predgovora: 

"Povijesni arhiv u Osijeku objavljuje na izvorniku četvrtu knjigu zapisnika osječkih gradskih općina. Takvo objavljivanje gradskih zapisnika je važno za poznavanje prošlosti grada Osijeka. Nužno je zbog same sadržajne vrijednosti zapisnika i zbog nestanka ostale gradske arhive. Stoga su sačuvani gradski zapisnici gotovo jedini pisani izvori za povijest grada Osijeka iz 18. stoljeća. Gradski zapisnici su krajem 18. st. pisani njemačkom kurzivnom goticom jer je to bilo vrijeme jakog bečkog centralizma i širenja njemačkog jezika. No u hrvatskom Osijeku, osobito Gornjem i Donjem gradu neki zapisnici su pisani hrvatskim jezikom, gdje se raspravljalo na sjednicama hrvatskim jezikom."


10. Stjepan Sršan: BARANJA 1785. GODINE

10. Stjepan Sršan: BARANJA 1785. GODINE

Državni arhiv u Osijeku, 1999. 

Iz uvoda: 

"Zahvaljujući dobroj suradnji Državnog arhiva u Osijeku sa Županijskim arhivom u Pečuhu dobili smo preslik popisa provedenog 1785. godine za južnu Baranju. Podaci sadrže opću sliku mjesta, zatim vjersko stanje, podatke o seljacima, o obrtnicima, o trgovini, o strancima, o Židovima, o Romima, o vojsci, i o svim drugim vidovima života, zatim cijene, prihode, gospodarstvo, jednom riječju demografsko, vjersko, gospodarsko, kulturno i društveno stanje mjesta. Gotovo za svako mjesto ima po desetak stranica sitno pisanog teksta iz 1785. godine. Stoga smo točno i cjelovito preveli tekst te ga ovdje donosimo."


11. dr. Stjepan Sršan: ZAPISNICI OPĆINE OSIJEK 1794.-1809.

11. dr. Stjepan Sršan: ZAPISNICI OPĆINE OSIJEK 1794.-1809.

Državni arhiv u Osijeku, 2000. 

Iz predgovora: 

"Ovaj svezak gradskih zapisnika u stvari završava komorsko razdoblje do kada je višu upravnu vlast u gradu Osijeku imala državna komora, a onda počinje od 1809. godine novo u gradskoj samoupravi kao slobodnog i kraljevskog grada. Zato je 1999. godina ujedno 190. obljetnica gradske samouprave pa se može vidjeti gdje smo danas došli s gradskom samoupravom, pravima i dužnostima građana kao i gradske uprave."


12. POPIS SANDŽAKA POŽEGA 1579. GODINE

12. POPIS SANDŽAKA POŽEGA 1579. GODINE

Urednik: dr. sc. Stjepan Sršan, prevela: mr. sc. Fazileta Hafizović, Orijentalni institut u Sarajevu, topografiju izradio: dr. sc. Ive Mažuran

Državni arhiv u Osijeku, 2001.

Iz riječi urednika: 

"U potrazi za izvornim povijesnim dokumentima Državni arhiv u Osijeku objavljuje prvorazredne povijesne izvore za veći dio područja istočne Hrvatske. To je defter sandžaka Požega iz 1579. godine. Spomenuti je defter jedan od najcjelovitijih, najopširnijih i najdetaljnijih popisa naselja, stanovništva, gospodarstva i svega što je takav popis obuhvaćao za vrijeme osmanske vlasti u Hrvatskoj. Držimo da je objavljivanje toga popisa, prevedenog s osmanskog jezika na hrvatski, popunilo veliku prazninu u povijesnim izvorima na području istočne Hrvatske i povezalo Srednji vijek s današnjim stanjem."


13. dr. sc. Stjepan Sršan: KOTAR OSIJEK 1786. GODINE

13. dr. sc. Stjepan Sršan: KOTAR OSIJEK 1786. GODINE

Državni arhiv u Osijeku, 2002.

Iz uvoda:

"U okviru međunarodne suradnje između Državnog arhiva u Osijeku i Županijskog arhiva u Pečuhu djelatnici Arhiva u Osijeku pronašli su u Mađarskoj nacionalnoj biblioteci Szecenyi u Budimpešti 2000. god. u zbirci Rukopisa, rukopis Popis osječkog kotara 1786. g.
Rukopis je izvornik koji je plod upravnih reformi cara Josipa II., a odnosi se na oblikovanje novih upravnih jedinica: ukidanje starih županija i formiranje okruga. Rukopis je pisan latinskim jezikom, te smo ga doslovce preveli kako bi ovdje, na hrvatskom jeziku, služio kao izvorno gradivo za poznavanje „fizičkog i duhovnog stanja“ osječkog kotara 1786. g. Taj izvor upotpunjuje sliku osječkog kotara zbog slabo očuvanog drugog gradiva i što je vrlo detaljan i sveobuhvatan popis. U osječki su kotar 1786. god. pripadali: Gornji grad Osijek, Nutarnji grad Osijek, Donji grad Osijek, Dalj, Sarvaš, Bijelo Brdo. Aljmaš, Erdut, Borovo, Tenja, Vladislavci, Koprivna, Hrastin, Dopsin, Čepin, Mađarska Retfala, Njemačka Retfala i Kravice."


14. dr. sc. Stjepan Sršan: STANOVNIŠTVO I GOSPODARSTVO BARANJE 1766. I 1824. GODINE

14. dr. sc. Stjepan Sršan: STANOVNIŠTVO I GOSPODARSTVO BARANJE 1766. I 1824. GODINE

Državni arhiv u Osijeku, 2002.

Iz predgovora: 

"U mađarskom Državnom arhivu u Budimpešti nalazi se Komorski popis naselja vlastelinstva „Belja“ načinjen 1766. godine.  Sam je popis pisan latinskim jezikom, a završen je u Bilju 20. srpnja 1766. godine s potpisom Stjepana Marffyja, prefekta vlastelinstva. Popis obuhvaća 28 mjesta beljskog vlastelinstva, a ovdje se donosi 22, tj. ona mjesta koja se danas nalaze u sastavu Hrvatske. To su mjesta: Bilje, Batina, Beli Manastir, Branjina, Branjin Vrh, Draž, Duboševica, Gajić, Kamenac, Kneževi Vinogradi, Kopačevo, Kotlina, Luč, Lug, Petlovac, Podravlje, Podolje, Popovac, Suza, Topolje, Vardarac i Zmajevac. 

U gornjem popisu nema mjesta vlastelinstva Darde, a mjesta su sljedeća: Darda, Čeminac, Jagodnjak, Karanac, Bolman, Kozarac i Staro Petrovo Selo u Hrvatskoj, te nekoliko mjesta u Mađarskoj. 

Stoga smo dodali objavljeni izvorni popis stanovnika vlastelinstva Darde iz 1767. godine i time dali sve stanovništvo današnje hrvatske Baranje."


15. Stjepan Sršan i Vilim Matić: ZAVIČAJNICI GRADA OSIJEKA 1901.-1946.

15. Stjepan Sršan i Vilim Matić: ZAVIČAJNICI GRADA OSIJEKA 1901.-1946.

Državni arhiv u Osijeku, 2003.

Iz riječi izdavača: 

"Objavljivanje zavičajnika Osijeka svrstanih po abecedi prezimena sa svim osnovnim podacima o ljudima, od rođenja, vjenčanja, smrti, zanimanja, vjeroispovijesti, nacionalnosti i drugih podataka, omogućuje brzo i lako korištenje za sva područja i namjene. 

Velik je bio posao pretočiti podatke iz 17 velikih svezaka rukopisnih knjiga koje je službeno vodio grad Osijek od 1901. do 1946. godine, s 13.348 upisa nositelja zavičajnosti, te sa svim njihovim članovima od supruge do djece i tazbine. 

Držimo da je ova knjiga kapitalno djelo po svojem značenju i vrijednosti za Osijek, ali i daleko šire za sva područja odakle su bili ili kamo su otišli brojni stanovnici (građani – zavičajnici) grada Osijeka u rasponu od 1901. do 1946. godine."


16. dr. sc. Stjepan Sršan: DOPISI OPĆINE NUTARNJI GRAD (TVRĐA) OSIJEK 1772.-1777. GODINE

16. dr. sc. Stjepan Sršan: DOPISI OPĆINE NUTARNJI GRAD (TVRĐA) OSIJEK 1772.-1777. GODINE

Državni arhiv u Osijeku, 2004. 

Iz predgovora:

"O radu gradskih uprava vođeni su zapisnici gradskih magistrata, kao i ostala arhiva. Nažalost, arhiva gradskih komorskih općina Osijeka je, do proglašenja grada slobodnim i kraljevskim gradom 1809. godine, gotovo sva uništena. Među preostalim rijetkim, a vrijednim izvorima grada Osijeka, sačuvane su samo dvije knjige Dopisa na viša nadleštva, i to Komorske općine Donji grad od 1743. do 1759. godine s 562 stranice, i Komorske općine Osijek Nutarnji grad (Tvrđa) od 1772. do 1777. godine s 456 stranica. Prema sačuvanim knjigama, koje se ovdje objavljuju, vidljivo je da se radi o osobito važnim pitanjima iz rada gradskih općina. Dopisi su upućivani u obliku molbi, zahtjeva, izvješća, potvrda i slično, na viša nadleštva, u prvom redu na Komorsku upravu, zatim Nadkomorsku upravu, pa čak i na sam Bečki dvor; nadalje na vojna zapovjedništva, vlastelinstva, gradska povjerenstva, pokrajinske uprave i slično, po raznim mjestima, krajevima i zemljama širem Europe. Tako se iz tih dopisa mogu saznati vrlo bitne stvari o životu i radu gradskih općina, kojih nema u redovnim gradskim zapisnicima."


17. dr. sc. Stjepan Sršan: ZAPISNICI GRADA OSIJEKA 1861.-1866.

17. dr. sc. Stjepan Sršan: ZAPISNICI GRADA OSIJEKA 1861.-1866.

Državni arhiv u Osijeku, 2004.

Iz predgovora: 

"Ova knjiga zapisnika skupština slobodnog i kraljevskog grada Osijeka počinje od povratka ustavnog uređenja u austrijskoj monarhiji, nakon pada Bečkog apsolutizma, od 23. ožujka 1861. godine. Ovi zapisnici su pisani hrvatskim jezikom i razumljivi su i današnjim čitateljima. Objavljivanje zapisnika grada Osijeka od 1861. godine je u stvari nastavak projekta objavljivanja gradskih zapisnika Osijeka kao izuzetno značajnog arhivskog gradiva."


18. dr. sc. Stjepan Sršan: ZAPISNICI GRADA OSIJEKA 1867.-1875. GODINE

18. dr. sc. Stjepan Sršan: ZAPISNICI GRADA OSIJEKA 1867.-1875. GODINE

Državni arhiv u Osijeku, 2005.

Iz predgovora: 

"Razdoblje gradskih zapisnika u ovoj knjizi od 1867. do 1875. godine je vrlo dinamično u razvoju srednje Europe kao i gradu Osijeku. To je vrijeme velikih promjena i preslojavanja europskih nacionalnih država, gospodarstva i novih znanstvenih otkrića. 

Sve gornje i još mnogo drugih pitanja, prvenstveno gospodarskih, kulturnih, prometnih, a osobito osječki gradski problemi, zabilježeni su na stranicama ovog zapisnika, jer su se ta pitanja nalazila na dnevnom redu gradskih skupština i raspravljala po gradu i šire."


19. dr. sc. Ive Mažuran: OSNIVANJE VOJNE GRANICE U SLAVONIJI 1702. GODINE

19. dr. sc. Ive Mažuran: OSNIVANJE VOJNE GRANICE U SLAVONIJI 1702. GODINE

Državni arhiv u Osijeku, 2005.

Iz zaključne ocjene i preporuke recenzenta:

"Rukopis dr. sc. Ive Mažurana "Osnivanje vojne granice u Slavoniji 1702. godine", novo je i izvorno djelo hrvatske vojno-krajiške historiografije. Popunjava upravo najmanje poznati i najmanje istraženi dio povijesti Slavonske vojne krajine, zadnje desetljeće 17. i prvo desetljeće 18. stoljeća. Na temelju izvorne i do sada dijelom posve nepoznate i neiskorištene arhivske građe prikazuje rađanje novih krajiško-građanskih odnosa, prilike u kojima nestaje stari, turski način uprave i vlasti, te sporo i teško stvaranje posve novog društva, razvijenog između građanskih interesa središnje carske vlasti i vojnih interesa i potreba obrambeno-krajiškog vojnog sustava."


20. dr. sc. Stjepan Sršan: ZAPISNICI GRADA OSIJEKA 1876.-1886.

20. dr. sc. Stjepan Sršan: ZAPISNICI GRADA OSIJEKA 1876.-1886.

Državni arhiv u Osijeku, 2006.


21. dr. sc. Stjepan Sršan: ZAPISNICI GRADA OSIJEKA 1887.-1895.

21. dr. sc. Stjepan Sršan: ZAPISNICI GRADA OSIJEKA 1887.-1895.

Državni arhiv u Osijeku, 2007.


22. dr. sc. Stjepan Sršan: ZAPISNICI GRADA OSIJEKA 1896.-1901.

22. dr. sc. Stjepan Sršan: ZAPISNICI GRADA OSIJEKA 1896.-1901.

Državni arhiv u Osijeku, 2008


23. dr. sc. Stjepan Sršan: PODNESCI OPĆINE DONJI GRAD OSIJEK 1742.-1759. GODINE

23. dr. sc. Stjepan Sršan: PODNESCI OPĆINE DONJI GRAD OSIJEK 1742.-1759. GODINE

Državni arhiv u Osijeku, 2011.

Sažetak: 

„U ovoj se knjizi Podnesci općine Donji grad na viša nadleštva 1742. do 1759. godine donose izvorni njemački tekstovi transkribirani i transliterirani na njemački  u latinici. To su jedini izvori nekadašnje samostalne gradske općine Donjeg grada Osijeka potekli iz rada gradske uprave. Tekstovi govore o radu i djelovanju, problemima i potrebama općine Donjeg grada upućeni na viša nadležna tijela koja su ih trebala rješavati ili odobriti. Stoga je ovo dokumentarno  pisano arhivsko gradivo najbolji svjedok i pogled u život i rad kako gradske uprave Donjeg grada tako i samoga stanovništva, njegovog gospodarstva, prosvjete , kulture i drugih pitanja.“


24. dr. sc. Stjepan Sršan: PRVI ZAPISNIK SLOBODNOG I KRALJEVSKOG GRADA OSIJEKA 1809. GODINE

24. dr. sc. Stjepan Sršan: PRVI ZAPISNIK SLOBODNOG I KRALJEVSKOG GRADA OSIJEKA 1809. GODINE

Državni arhiv u Osijeku, 2009.

Iz predgovora: 

"U dugoj prošlosti grada Osijeka godina 1809. spada među najznačajnije jer je tada Osijek kraljevskom diplomom postao slobodni i kraljevski grad. Danas to mnogima ne znači mnogo, no tada, u feudalno doba, grad je bio oslobođen od nadležnosti svojeg dotadašnjeg  feudalnog gospodara dvorske komore i uvršten u 4. status plemstva s vlastitom samoupravom i Gradskim magistratom te Zastupstvom.

Da bi se 200. obljetnica proglašenja Osijeka slobodnim i kraljevskim gradom obilježila i nešto više doznalo o tom događaju koji je imao bitne posljedice u daljnjem  razvoju grada ovdje objavljujemo u izvornoj latinskoj preslici i usporednom hrvatskom prijevodu prve političko-gospodarske zapisnike slobodnog i kraljevskog grada Osijeka i Gradskog zastupstva od 30. kolovoza do 30. prosinca 1809. godine. Iz tih prvih zapisnika može se vidjeti formiranje gradske uprave, organizacija gradskih poslova, financijske prilike, status građana i uopće funkcioniranje novog samoupravnog grada."


25. dr. sc. Stjepan Sršan: ZAPISNICI POLITIČKIH I GOSPODARSKIH ODLUKA SLOBODNOG I KRALJEVSKOG GRADA OSIJEKA ZA 1810. I 1811. GODINU

25. dr. sc. Stjepan Sršan: ZAPISNICI POLITIČKIH I GOSPODARSKIH ODLUKA SLOBODNOG I KRALJEVSKOG GRADA OSIJEKA ZA 1810. I 1811. GODINU

Državni arhiv u Osijeku, 2011.

U ovoj se knjizi donosi izvorno arhivsko gradivo s latinskog rukopisa od 7 knjiga zapisnika slobodnog i kraljevskog grada Osijeka za 1810. i 1811. godinu. Na početku knjige donosi se predgovor u kojem se objašnjavaju osnovna pitanja iz rada gradske uprave kao i najznačajniji predmeti koji služe kao ilustracija. Glavni dio ove knjige su političko-gospodarski zapisnici slobodnog i kraljevskog grada Osijeka  tj. rasprave i zaključci doneseni na Gradskom poglavarstvu i zastupstvu na izvornom latinskom jeziku.

Da bi se korisnicima olakšao rad i pretraživanje daje se na kraju knjige hrvatsko kazalo prezimena osoba i mjesta te drugo kazalo predmeta i ustanova, a k tome i stare mjere.


26. POLITIČKO-GOSPODARSKI ZAPISNICI SLOBODNOG I KRALJEVSKOG GRADA OSIJEKA ZA 1812. GODINU

26. POLITIČKO-GOSPODARSKI ZAPISNICI SLOBODNOG I KRALJEVSKOG GRADA OSIJEKA ZA 1812. GODINU

S latinskog rukopisa preveo dr. sc. Stjepan Sršan, Osijek

Državni arhiv u Osijeku, 2012.

Korisne poveznice

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Hrvatski državni arhiv

Hrvatski Državni Arhiv

Hrvatsko arhivističko društvo

Hrvatsko arhivističko društvo

Muzejski Dokumentacijski Centar

Muzejski dokumentacijski centar

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Hrvatska kulturna baština

Hrvatska kulturna baština

Međunarodno arhivsko vijeće

Međunarodno arhivsko vijeće

UNESCO

UNESCO