• Arhiv

PREDSTAVLJANJE KNJIGA O DOMOVINSKOM RATU I ZLOČINIMA NAD HRVATIMA U BIH

bih 1u srijedu 1. srpnja 2020. u 16:00 sati
u Velikoj vijećnici Skupštine Osječko-baranjske županije
(Osijek, Županijska 4, I. kat)

U predstavljanju knjiga će sudjelovati: 
sc. Ante Nazor, ravnatelj HMDCDR i suautor
general Zlatan Mijo Jelić, urednik i suautor 
Nika Pinter, recenzentica knjige i odvjetnica
sc. Dražen Kušen, ravnatelj DAOS

Skupu će se obratiti: 
Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije

Povod održavanja programa:
Program se održava povodom 15. obljetnice osnivanja i djelovanja Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata (HMDCDR), glavne institucije za prikupljanje, sređivanje, čuvanje te stručno i znanstveno istraživanje i publiciranje povijesne istine o Domovinskom ratu.

O proslavi 15. obljetnice HMDCDR u Zagrebu:
Na svečanom obilježavanju 15. obljetnice njegova osnutka, u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu 16. lipnja 2020. godine, ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek je istaknula kako Hrvatska nedvojbeno počiva na vrijednostima Domovinskoga rata, kao ključnog događaja u novijoj povijesti kojim je omogućeno uvođenje načela suvremenih demokratskih i civilizacijskih vrijednosti. Rekla je kako je osnivanje HMDCDR bio izraz opredijeljenosti za povijesnu istinu i želje da se Domovinski rat odmakne iz područja ideologizacije i dnevnopolitičkih interpretacija te ostvari nužni odmak i objektivnost potrebna za strogo znanstveni pristup proučavanju prošlosti. To je u posljednjih 15 godina ostvarivano požrtvovnim, stručnim i znanstvenim radom ravnatelja i djelatnika Centra, koji su uspjeli dokumentirati znatan dio dragocjenoga gradiva vezanog za jedno od najtežih razdoblja u novijoj povijesti hrvatskoga naroda te to gradivo učiniti dostupnim i prezentirati ga javnosti.
Na proslavi je ravnatelj Centra dr. sc. Ante Nazor istaknuo kako je Centar obavio veliki posao pri sakupljanju, sređivanju i objavljivanju građe, koja je važna kako bi se doprinjelo razumijevanju Domovinskog rata te dodao kako ključno načelo rada nije pisanje po mjeri pobjednika nego je temeljeno na argumentima i znanstvenoj istini.
Ta je hrvatska institucija znatno doprinosila i istraživanju, dokumentiranju i predstavljanju istine o Hrvatima u BiH tijekom Domovinskog rata, u suradnji s Hrvatskim dokumentacijskim centrom Domovinskog rata u BiH.
(više o proslavi obljetnice vidi: https://www.min-kulture.hr/novost/default.aspx?id=24600 )

Daljnji planirani projekti o Domovinskom ratu:
U tijeku je i priprema vrijednog projekta uspostave i upravljanja enciklopedijskim portalom o Domovinskom ratu koji će se provoditi u suradnji s Leksikografskim zavodom i uz potporu Ministarstva kulture. Uz taj projekt, osmišljava se i baštinski projekt od posebnog interesa „Razorena kulturna baština i ratne štete na kulturnim dobrima tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj“.

Programi u Državnom arhivu u Osijeku povodom obilježavanja Međunarodnog dana arhiva

Međunarodni dan arhiva se u svijetu obilježava 9. lipnja svake godine.
Koordinator obilježavanja MDA u Hrvatskoj je Hrvatsko arhivističko društvo.
Programi svih arhiva objavljeni su u zajedničkoj programskoj knjižici.

Svi programi će se održavati uz poštivanje propisanih mjera zaštite!

 

12:00 – na otvorenom kod arkada na istočnoj strani zgrade Državnog arhiva 
Otvorenje arhivske izložbe OSJEČKE KATASTROFE U ARHIVSKIM ZAPISIMA 
- vizualno najzanimljiviji dio izložbe postavljen je pod otvorenim arkadama zgrade 
- cjelovita izložba je virtualna od 9. lipnja 2020. na mrežnim stranicama ustanove  

Autorica izložbe:  Erika Žilić Vincetić
Odabir gradiva: Vesna Božić-Drljača, Dinko Cindrić, doc. dr. sc. Danijel Jelaš, Zita Jukić, Dražen Jurković, Manuela Kozić, dr. sc. Dražen Kušen, Pavo Pavlik

Povodom Međunarodnog dana arhiva 2020., a na preporuku Hrvatskog arhivističkog društva kao koordinatora obilježavanja manifestacije, izložba je oblikovana u skladu s temom "Katastrofe u arhivskim zapisima", koja je u intenciji trebala biti povezana s okruglom obljetnicom 140 godina od Velikog potresa u Zagrebu 1880. godine te s kulturnom agendom predsjedanja RH Vijećem Europe - o zaštiti baštine u kriznim situacijama.

Suvremene okolnosti ovogodišnjih događanja, potresa u Zagrebu i okolici 22. ožujka 2020. i opće krize povezane s pandemijom koronavirusa Covid-19 od ožujka 2020. nadalje, neobično su aktualizirali suvremeni društveni i kulturni okvir predloženih istraživanja, pronalaženja i interpretacije povijesnih tragova o katastrofama u prošlosti kao osnove za pripremu ovogodišnje tematske izložbe.

Državni arhiv u Osijeku je iz svog fundusa odabrao i u izložbi predstavio raznovrsne arhivske izvore koji na brojne načine tematiziraju povijesne pojave katastrofa u osječkoj prošlosti (1. Bolesti, 2. Potresi, 3. Oluje, 4. Požari, 5. Poplave, 6. Bombardiranja), zapise i vizualne materijale povezane s njima. Izložba svjedoči o katastrofalnim detaljima ili opisima povijesnih trenutaka ili razdoblja povezanih s njima, kao i o tragovima koji su ostajali kao posljedice tih katastrofa.

U okolnostima još uvijek ograničenih mogućnosti okupljanja i masovnog druženja uz kulturne sadržaje, odlučeno je da se ovogodišnja izložba ostvari i učini dostupnom za posjetitelje arhiva poglavito u virtualnom okruženju, objavom putem mrežnih stranica arhiva i društvenih mreža. Vizualno najzanimljiviji dio izložbe objavljujemo i postavljanjem izložaka pod otvorenim arkadama zgrade sjedišta arhiva.

9:00 do 18:00 

Dan otvorenih vrata arhiva 

Organizirana stručna vodstva, uz poštivanje propisanih mjera zaštite i uz prethodnu najavu telefonom ili e-poštom, obuhvatit će stručno vodstvo kroz arhivska spremišta, izložbeni prostor, čitaonicu, knjižaru i suvenirnicu. 

Posjetitelji će imati prilike s jedne strane vidjeti izgled zatvorenih arhivskih spremišta i arhivsko gradivo koje se u njima čuva, a s druge strane proći kroz sve otvorene arhivske prostore s javnom namjenom, kao i dio arhivske knjižnice. U arhivskoj knjižari i suvenirnici susrest će se s bogatstvom arhivskih izdanja i zanimljivim suvenirima.  

U sadašnjoj zgradi se osječki arhiv nalazi od 1975. godine. Zgrada je građena početkom 18. stoljeća u sklopu izgradnje osječke Tvrđe. Ima oko 2000 kvadratnih metara prostora, od čega na spremište otpada oko 1500 kvadratnih metara, a ostalo na druge javne prostore za korisnike  te radne prostorije djelatnika. Nakon Domovinskog rata, obnovljena je 1996. godine. 

Zbog potreba proširenja javnih prostora za korisnike arhiva, 2018. godine je u prizemlju zgrade uređena višenamjenska dvorana za javna događanja s posebnim ulazom i prilazima dizalu za osobe smanjene pokretljivosti, a otvoreni hodnik ispod arkada u prizemlju istočnog krila zgrade uređen je za otvoreni postav arhivskih izložaba te javno dostupan posjetiteljima 24 sata u danu i 365 dana u godini. U nastavku preuređenja su početkom 2019. godine riješeni prostorni problemi korisničke čitaonice povezane s knjižnicom i prijemnim uredom. Prostori su temeljito preuređeni i dobrim dijelom opremljeni novim namještajem i opremom. Ostvareno je proširenje kapaciteta istraživačkih mjesta u čitaonici i stvaranje boljih uvjeta za istraživače na 12 prostranih istraživačkih mjesta od kojih je svako opremljeno dodatnim rasvjetnim tijelom i više električnih utičnica za vlastite uređaje pojedinog istraživača, a u čitaonici je na raspolaganju i druga potrebna oprema. 

9:00 do 18:00 - prijemni ured/ knjižara-suvenirnica 

Vodstvo kroz arhivska izdanja i njihova promotivna prodaja 

Stručni djelatnici arhiva, uz poštivanje propisanih mjera zaštite, posjetitelje će upoznati s objavljenim arhivskim izdanjima, uz mogućnost kupnje knjiga po promotivnim cijenama. Radi se o više od 120 izdanja iz bogate izdavačke djelatnosti Državnog arhiva u Osijeku. Uz brojne knjige, mogu se kupiti i arhivski suveniri.  

Državni arhiv u Osijeku i njegovi djelatnici već desetljećima nakladništvo prepoznaju

kao jednu od bitnih sastavnica svoga djelovanja, ali i suradnje s nizom vanjskih suradnika. Tako je u nakladi Državnog arhiva u Osijeku objavljen velik broj pojedinačnih izdanja različitog opsega: monografija, objavljenih izvora, kataloga izložbi te stručno-znanstveni časopis Glasnik arhiva Slavonije i Baranje. Do sada su priređena i objavljena i dva značajna niza: Kanonske vizitacije, kao završeni niz, i Izvori za povijest Osijeka i Slavonije, kao niz koji se u kontinuitetu nastavlja objavljivati. Posljednjih godina je oblikovan i novi niz koji je obuhvatio neka ranija i nastavlja objavljivanje novijih obavijesnih pomagala (inventara) značajnijih fondova i zbirki iz fundusa ove ustanove. 

Sređivanje arhivskoga gradiva i njegova zaštita svoj konačni smisao imaju u njegovoj prezentaciji i korištenju, a svako objavljeno obavijesno pomagalo (inventar) arhivskog fonda i zbirke postaje polazište novim istraživačima za susret s nepoznatim područjem koje je neki arhivist već „prehodao, izmjerio, mapirao i opisao“. 

Svojom izdavačkom djelatnošću arhiv nudi veliki nakladnički mozaik različitih izdanja povezanih s arhivom, arhivskom baštinom, poviješću Osijeka, Slavonije, Baranje i Srijema, u užem i širem smislu. Svaka od tih publikacija je jedna od kockica koja nama i budućim generacijama razotkriva vezu čovjeka, prostora i zbivanja u vremenu koje kao osobe i zajednica živimo i oblikujemo.

19:00 - dvorana Državnog arhiva u Osijeku

Predstavljanje knjige: GRAĐANI SLOBODNOG I KRALJEVSKOG GRADA OSIJEKA 1809.-1850. Priredila i uvodnu studiju napisala Eldina Lovaš 

Knjigu predstavljaju: recenzent dr. sc. Robert Skenderović, urednik doc. dr. sc. Danijel Jelaš, priređivačica i autorica Eldina Lovaš, ravnatelj dr. sc. Dražen Kušen. 

Radi se o novoj knjizi u nakladničkom nizu Državnog arhiva u Osijeku koji obuhvaća Izvore za povijest Osijeka i Slavonije. Knjiga donosi podatke iz dva arhivska izvora, dvije evidencije osječkih građana iz prve polovice 19. stoljeća, od proglašenja Osijeka slobodnim i kraljevskim gradom 1809. pa sve do 1850. godine. Jedna evidencija je Upisnik građana, abecedni popis svih osoba koje su u navedenom razdoblju postale dijelom gradske općine. Druga evidencija, vođena prema kronološkom kriteriju, je tzv. Knjiga začasnih građana. Taj se dokument nastavilo koristiti kao evidenciju počasnih građana Osijeka nakon ukidanja feudalizma i uspostave novog ustrojstva gradske uprave 1850. godine pa se on danas nalazi u sklopu fonda Gradsko poglavarstvo Osijek, kao dio serije Zbirka isprava.

Značaj ove dvije evidencije ponajviše leži u činjenici da je riječ o jedinim dokumentima na temelju kojih je moguće identificirati sve one (ili gotovo sve one) stanovnike Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka koji su bili u statusu građana. Osim toga, one sadrže specifične demografske podatke kakvi ne postoje ili ih nije jednostavno pronaći u drugim izvorima. Pridodamo li rečenom i sve veći interes istraživača demografske povijesti za gradivo Državnog arhiva u Osijeku, kao i onih što se bave osječkim temama 19. stoljeća, jasno je da je ideja da se navedeni izvorni podatci sistematiziraju i objave posve opravdana. 

Uvodna studija autorice Eldine Lovaš donosi korisne povijesno-demografske analize i zaključke, čime se dodatno produbljuju i upotpunjuju postojeća saznanja o gradu i njegovim stanovnicima u prvoj polovici 19. stoljeća te se otvara prostor za daljnja istraživanja.

Spor „njemačkih“ i „ilirskih“ vodeničara u Osijeku 1851/52.

Poziv Drzavni arhiv Spor njemackih i ilirskih vodenicara u Osijeku 1851 52- najava cjelovite studije o tradicijskim mlinovima i mlinarstvu u Slavoniji, Baranji i Srijemu

gost-autor: dr. sc. Žarko Španiček

u srijedu, 26. veljače 2020. u 19 sati
u Državnom arhivu u Osijeku

Nastavak niza predavanja s raspravama:  

Državni arhiv u Osijeku nastavlja i tijekom 2020. godine priređivati niz predavanja s raspravama u mjesečnim razmacima koja bi se održavala na odgovarajuću temu povezanu s arhivskim gradivom i aktualnim arhivskim istraživanjima. 

Čuvanje i sređivanje arhivskoga gradiva, njegova intelektualna i materijalna (fizička) zaštita, kao zadatci arhivskih ustanova i rada djelatnika u arhivima, svoj konačni smisao imaju u korištenju i prezentaciji arhivskoga gradiva. 

Nizom predavanja i rasprava koje planiramo tijekom 2020. godine želimo i nadalje otkrivati javnosti bogatstvo sadržaja arhivskih fondova i zbirki Državnog arhiva u Osijeku. 

Gost-autor: dr. sc. Žarko Španiček 

Dr. sc. Žarko Španiček je pročelnik Konzervatorskog odjela u Požegi za područje Požeško-slavonske županije i Virovitičko-podravske županije. Pored rada u konzervatorskoj struci dugi niz godina bavi se i širim istraživanjima povijesti Slavonije i Baranje. 

Španiček je kroz poseban program Državnog arhiva u Osijeku, financiran sredstvima Ministarstva kulture, niz godina u arhivskim fondovima i zbirkama više arhiva u Hrvatskoj i u inozemstvu prikupljao podatke o ulozi vodenica i tradicijskih mlinova u gospodarskom i društvenom razvoju Slavonije, Baranje i Srijema. Konačni rezultat obrade prikupljenih podataka bit će objava cjelovite studije, a za ovo predavanje autor je izvadio pregršt podataka koji se odnose na spor između tzv. „njemačkih“ i tzv. „ilirskih“ vodeničara u Osijeku 1851/1852. godine.   

Predstavljanje knjige: Popis katoličkog stanovništva u Istočnoj Slavoniji 1767. godine

Pozivnica DAOS Knjiga Popis katolickog stanovnistva 1767

u organizaciji Državnog arhiva u Osijeku i Đakovačko-osječke nadbiskupije u Nadbiskupskom vikarijatu u Osijeku u srijedu, 5. veljače 2020. u 19 sati bit će predstavljanje knjige:

Popis katoličkog stanovništva u Istočnoj Slavoniji 1767. godine 

U predstavljanju će sudjelovati:
Mons. dr. György Udvardy, nadbiskup vespremski i apostolski upravitelj pečuški
Mons. dr. Đuro Hranić, nadbiskup đakovačko-osječki

Knjigu predstavljaju:
Doc. dr. sc. Denis Njari, priređivač
Damásdi Zoltán, arhivist u Biskupijskom arhivu u Pečuhu
Dr. sc. Dražen Kušen, ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku

Međunarodna suradnja: 
Knjiga je rezultat mađarsko-hrvatske suradnje između: Biskupijskog arhiva u Pečuhu i Državnog arhiva u Osijeku (zajednička realizacija); Pečuške biskupije i Ministarstva kulture RH (zajedničko financiranje). 
Na predstavljanju knjige će sudjelovat i mons. dr. György Udvardy, nadbiskup vespremski i apostolski upravitelj pečuški, kao i mons. dr. Đuro Hranić, nadbiskup đakovačko-osječki. Naime, područje Slavonije na koje se podaci u knjizi odnose bilo je u prošlosti pod jurisdikcijom Pečuške biskupije, a danas je pod jurisdikcijom Đakovačko-osječke nadbiskupije. 

Izvornik iz Biskupijskog arhiva u Pečuhu: 
Radi se o objavi transkripta arhivskog izvora iz fundusa Biskupijskog arhiva u Pečuhu: Conscriptio Parochiarum et Animarum in iis contentarum, in Districtu Inferioris Sclavoniae Dioecesis Quinque-Ecclesiensis, tam in Statu Provinciali, quam Militari, peracta Anno Domini 1767.  - koji do sada nije bio poznat hrvatskoj historiografiji. 

Priređivač i suradnici na projektu:
Suradnja na pripremi i objavljivanju toga vrijednog izvora za povijest Slavonije u 18. stoljeću temelji se na Sporazumu o suradnji koji je Državni arhiv u Osijeku sklopio s Pečuškom biskupijom 2016. a potom i Aneksu sporazuma iz 2018. godine. Priređivač transkripta i autor uvodnog teksta knjige je doc. dr. sc. Denis Njari, profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, a suradnici na realizaciji projekta su Zoltán Damásdi iz Biskupskog arhiva u Pečuhu i Zita Jukić iz Državnog arhiva u Osijeku. Knjiga obuhvaća dvojezični (hrvatsko-mađarski) uvodni dio i transkript izvornika na latinskom jeziku, s dvije geografske karte. 

Vrijednost knjige:
Vrijednost knjige treba promatrati u odnosu na već poznate i objavljene popise Caraffine komisije 1698. i 1702., kao i u odnosu na urbarske popise iz 1736. i 1786. godine, a potom i u odnosu na kasnije popise stanovništva u 19. stoljeću. Njegova će se velika vrijednost pokazati i kod onih istraživanja koja će podatke iz tog izvora uspoređivati s podacima iz matičnih knjiga ili s podacima iz kanonskih vizitacija za 18. stoljeće, koje su za istočnu Slavoniju, Baranju i Srijem, u transkripciji latinskog izvornika i u hrvatskom prijevodu dr. sc. Stjepana Sršana također objavljene u nakladi Državnog arhiva u Osijeku. 

Iz analize samog izvornika i statističkom obradom podataka koje izvor pruža, Njari donosi cijeli niz procjena prosječnih vrijednosti, omjera i sastava popisanog stanovništva po mjestima i po različitim kriterijima. Donosi i određene zaključke o svećenicima, njihovu podrijetlu i govornom jeziku, nabraja uočena zabilježena zanimanja poput kirurga, učitelja, krojača, vojnih ročnika, inkvilina, kočijaša, sluškinja i sluga, a upozorava da je nesustavno popisan i pokoji pripadnik nižeg plemstva, premda plemstvo i svećenstvo nije bilo uključeno u popisivanje.  

Posebnost popisa iz 1767. je u pružanju mogućnosti da se kroz detaljan popis stanovništva po domaćinstvima može analizirati prosječna veličina kućanstva odnosno prosječan broj ukućana. Rezultate te analize Njari uspoređuje s ranijim spoznajama i procjenama o prosječnom broju članova po kućanstvu u Slavoniji sredinom 18. stoljeća. 

Razumljivo je da izvor koji je nastao u okvirima katoličke crkvene administracije primarno promatra i bilježi podatke koji se odnose na katolike, ali je vrijednost tog izvora tim veća što uz katoličko stanovništvo donosi barem sumarne podatke i o stanovništvu drugih vjerskih zajednica u istim mjestima. U pogledu većinskog katoličkog stanovništva, na temelju tog izvora moguće je rekonstruirati strukturu svake pojedine popisane obitelji jer poimence navodi sve članove kućanstva, a ne samo kućedomaćine kao kod urbarskih i sličnih popisa. 

Predstavljanje knjige: Dražen Kušen, ARHIVI VJERSKIH ZAJEDNICA U SJEVERNOJ HRVATSKOJ – RAZVOJ, TIPOLOGIJA, SADRŽAJNI ZNAČAJ.

POZIVNICA predstavljanje knjige u DAOS Kusen Arhivi vjerskih zajednica

Korisne poveznice

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Hrvatski državni arhiv

Hrvatski Državni Arhiv

Hrvatsko arhivističko društvo

Hrvatsko arhivističko društvo

Muzejski Dokumentacijski Centar

Muzejski dokumentacijski centar

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Hrvatska kulturna baština

Hrvatska kulturna baština

Međunarodno arhivsko vijeće

Međunarodno arhivsko vijeće

UNESCO

UNESCO